Dugogodišnji problem

Matematičara nema ni za lijek, a ni računovođa, spremačica i kuharica: Škole muku muče s pronalaskom zaposlenika

Ingrid Šestan Kučić

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Većina zanimanja je deficitarna, a ukoliko nisu deficitarni u školu ne žele jer obim posla je velik, a plaće male



RIJEKA – Raspiše li škola natječaj za zapošljavanje nastavnika matematike, nitko se neće javiti, a ista ili gotovo identična situacija dogodit će se i prilikom raspisivanja natječaja za zapošljavanje tehničkog osoblja, prvenstveno kuharica, domara i spremačica, ali i računovođa.


Složene »jednadžbe«


Ništa bolja situacija, kažu u školama, nije ni kada se popunjavaju radna mjesta tajnika, ali i nastavnika fizike, kemije, biologije ili informatike. Većina tih zanimanja je deficitarna, a ukoliko nisu deficitarni u školu ne žele, jer obim posla je velik a plaće male. Najveći je problem kada im se ponude ugovori na određeno ili radno mjesto na pola radnog vremena, jer takvi su natječaji već u startu osuđeni na propast. Nije to problem, slažu se ravnatelji, samo riječkih škola, već se taj deficit osjeća u cijelom hrvatskom školskom sustavu.


Ista priča svake školske godine koja posebno dolazi do izražaja upravo u rujnu, a pred ravnatelje stavlja probleme koji se na kraju rješavaju dovitljivošću. Uglavnom, zapošljavanjem nastavnika u više škola kako bi popunili normu pa nije rijetkost da jedan nastavnik svakodnevno obilazi dvije ili tri škole, a onda to od školskih satničara iziskuje visoku dozu spretnosti. U takvim slučajevima, kaže ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić, raspored sati pretvara se u jednadžbu s tri ili četiri nepoznanice.




– Mi ove godine nemamo problem s kadrom, ali to je riješeno na način da imamo nastavnike koji rade u više škola, a to radi problem prilikom slaganja satnice i usklađivanja njihovih i školskih sati. Prema iskustvima koje čujem od kolega, naći nastavnika matematike je realan problem. Još veći je problem naći domara, kuharicu i čistačicu. Dobili smo suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za zapošljavanje kuharice na pola radnog vremena. To je samo četiri sata i nekoga tko će za inače lošu plaću kuharice pristati na pola radnog vremena, jako je teško naći, objašnjava Vukić.


Teško do računovođa


Koliko je teško naći računovođu, zna ravnateljica OŠ Pećine Jasna Vukonić Žunič.


– Računovotkinja škole ide na porodiljni dopust i trenutno smo u potrazi za novim računovođom. Inače je teško naći računovođu koji će raditi u školi, a još teže na određeno vrijeme. Tajnici, računovođe, kuhari. Sve su to radna mjesta koja se teško popunjavaju, pogotovo mjesta tajnika i računovođe. Za plaću koja im se nudi, radno vrijeme i odgovornost koja se traži, rijetko tko se prijavi, kaže Vukonić Žunič.


Za posao računovođe u školi, slaže se i Vukić, potrebno je iskustvo, ali i višemjesečno usavršavanje.


– Netko tko je tek završio fakultet taj posao ne može raditi, jer je složenost posla velika, ističe Vukić.


Koliko je teško u školi zaposliti nekoga na određeno vrijeme zna i ravnateljica OŠ »Eugen Kumičić« Ana Anić Opašić, a naglašavajući kako kronično nedostaje tehničko osoblje ističe da se nedostatak nastavničkog kadra najviše osjeća u STEM području.


Vrbovanje prije diplome


Bitno različita stuacija nije ni u srednjoškolskom sustavu koji je pak u području strukovnog obrazovanja suočen s dodatnim izazovima, jer uz općeobrazovne predmete treba popuniti i radna mjesta za katedrama stručnih predmeta. Tako ravnatelj Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo Mladen Stojić kaže da se nastavnički kadar vrbuje i prije nego stekne diplomu.


– Ove godine nemamo problema, ali prijašnjih je godina bilo problema s nastavnicima elektrotehnike, matematike, informatike, kemije, biologije i fizike. Tražili smo na sve strane i preko mlađih kolega dolazili do onih koji još nisu diplomirali te ih odmah nakon diplome zapošljavali, kaže Stojić.


Onaj tko ima potrebu zaposliti profesora matematike, dodaje ravnateljica Škole za trgovinu i modni dizajn Antonija Bukša, neće ga naći ni za lijek.


– Na sreću, ove godine nemamo taj problem, ali bili smo u situaciji da nam se nitko ne javi na natječaj za zapošljavanje. Isti problem imaju i druge škole, i to ne samo u Rijeci. Radi se o daleko širem problemu. Ako imate sreće da je profesor informatike završio i matematiku, na dobitku ste. Međutim, nisu samo profesori matematike deficitarni. Mi smo imali problem i sa zapošljavanjem inženjera tekstilne tehnologije, jer ni njih nema, priča Bukša.


Mladi kadrovi


Iskustva s teškim popunjavanjem radnih mjesta imala je i ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija Sibila Roth, koja kaže da škole trenutno imaju problem s računovođama jer ih je velik broj išao u mirovinu.


– Trenutno nismo u problemu. Sva su radna mjesta popunjena, a više od 90 posto kadra je mlado. Problem se javlja kada tražimo zamjenu, a najveći je problem naći spremačicu ili domara, zaključuje Roth.