Novim ugovorima Grad će se obvezati da će svako dijete u privatnom vrtiću sufinancirati sa 729 kuna mjesečno, umjesto dosadašnjih 810 kuna, a takva odluka, kažu vlasnici vrtića, ne samo da ugrožava njihovo poslovanje već i diskriminira roditelje koji su djecu upisali u privatne vrtiće, a riječ je o više od 400 djece
RIJEKA S početkom nove pedagoške godine riječke privatne dječje vrtiće čeka potpisivanje novih ugovora o sufinanciranju s Gradom Rijekom, a ono što će ih u tim ugovorima dočekati je novi udar na njihovo poslovanje i smanjenje iznosa sufinanciranja za 10 posto. Novim ugovorima Grad će se obvezati da će svako dijete u privatnom vrtiću sufinancirati sa 729 kuna mjesečno, umjesto dosadašnjih 810 kuna, a takva odluka, kažu vlasnici vrtića, ne samo da ugrožava njihovo poslovanje već i diskriminira roditelje koji su djecu upisali u privatne vrtiće, a riječ je o više od 400 djece. U gradskom će se proračunu, tvrde vlasnici vrtića, najavljenim smanjenjem sufinanciranja uštedjeti tek 24 tisuće kuna, što za proračun i nije neka ušteda, a za privatnu predškolsku djelatnost predstavlja veliko opterećenje.
Navodeći kako Grad ne sufinancira privatne vrtiće, jer u tom obliku ugovor s privatnim vrtićima nije sklopljen, već svoje porezne obveznike koji su u privatnim vrtićima prisiljeni plaćati višu cijenu zbog umanjenja iznosa sufinanciranja njihove djece, osnivačica Waldorfskog dječjeg vrtića »Mala vila« Barbara Drezga napominje da na udaljenosti od samo nekoliko kilometara od Rijeke, a riječ je o Općini Viškovo, roditelji plaćaju ujednačenu cijenu od 400 kuna, bez obzira na to jesu li njihova djeca polaznici privatnih ili gradskih vrtića.
Povreda prava
Podsjećajući kako je Grad prije tri godine za isti postotak već umanjio iznos sufinanciranja, ravnateljica »Male vile« Danijela Grohovac ističe pak da tendencija umanjivanja već umanjenog sufinanciranja boravka djece u odnosu na »gradske vrtiće« dovodi u pitanje je li Grad Rijeka prijatelj sve djece ili samo neke, naglašavajući kako je Rijeka jedan od rijetkih gradova s alternativnim predškolskim odgojem, slično mišljenje dijeli i vlasnica Dječjeg vrtića »Mali princ« Sandra Cikač Stjepić
– Valja razumjeti da ne postoji nikakva zakonom utvrđena obaveza po kojoj bi Grad Rijeka morao subvencionirati rad privatnih vrtića, odnosno vrtiće drugih osnivača poput drugih pravnih i fizičkih osoba te vjerskih zajednica – kaže pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj. Dodajući kako Grad bez obzira na to već godinama, točnije od 2001. godine sufinancira rad privatnih vrtića te će ih, neovisno o ekonomskim kretanjima na lokalnoj i globalnoj razini te recesijskim vremenima nastaviti sufinancirati i u idućoj pedagoškoj godini pročelnica podsjeća da je prije 13 godina Rijeka imala 5 privatnih vrtića sa 150 djece, a danas se sufinancira predškolska djelatnost u 9 vrtića drugih osnivača čime je obuhvaćeno oko 380 djece te se sufinancira još 20-ak djece koja su uključena u predškolski program izvan riječkog područja.
– Važno je naglasiti kako je sufinanciranje privatnih vrtića nastavljeno čak i kada smo racionalizirali kadrove i troškove vlastite ustanove koju smo zakonom obavezni financirati. Po isteku ugovora o sufinanciranju predškolske djelatnosti u ovoj pedagoškoj godini, Grad Rijeka će s osnivačima drugih vrtića sklopiti nove ugovore temeljem kojih će sufinancirati djelatnost sa 729 kuna po djetetu za cjelodnevni program te 510 kuna po djetetu za poludnevni program, a ukupni godišnji iznos koji je predviđen za ovu namjenu u proračunu je 3,7 milijuna kuna. Pored navedenog iznosa Grad izdvaja godišnje još gotovo 400 tisuća kuna kao pomoć roditeljima za podmirenje troškova boravka djece u jaslicama privatnih vrtića, a prema socijalnom cenzusu, pojašnjava pročelnica
Najbliži primjeri
Dodajući kako se Grad nekorektno odnosi prema roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće, vlasnica Dječjeg vrtića »Žirafa« Marija Šimunović ističe da »Žirafu« pohađa 32 djece s prebivalištem u Rijeci, a na listi čekanja ih ima još toliko.
– Za djecu u privatnim vrtićima Grad izdvaja znatno manja sredstava nego za djecu polaznike Dječjeg vrtića Rijeka, čiji je osnivač. Naime, ekonomska cijena Dječjeg vrtića Rijeka je 2.167 kuna, a roditelj plaća najviše 720 kuna za cjelodnevni 10,5 satni program. Dakle, razlika je 1.447 kuna, koji se sufinanciraju iz proračuna. Na taj način rade diskriminaciju, nelojalnu konkurenciju i nefer odnos. Subvencija je proračunski novac, a proračun pune građani Rijeke. Svi vrtići, gradski, vjerski i privatni, provode isti pedagoški standard i zakon stoga smatramo da je Grad dužan sve ustanove jednako pomagati. Najbliži primjeri su općine u blizini koje su izjednačile sredstva, kao što su općine Viškovo, Čavle i Jelenje. Grad Zadar je također izjednačio subvencije te uplaćuje brutto plaće djelatnicima privatnih vrtića, a ima ih preko 20. Grad Split također, a i Grad Pula gdje je na duplo manji broj stanovnika preko 20 privatnih vrtića sa zajedničkom listom kod upisa. Rijeka ih ima 8, a ostalo je neupisano preko 500 djece za iduću školsku godinu, upozorava Šimunović.
Premalo mjesta
– Godinama se govori o potrebi izgradnje novih vrtića jer je mjesta za djecu u postojećim vrtićima premalo, ali se pritom zaboravlja navesti činjenica da izgradnja novih vrtića zahtijeva izdvajanje znatnih sredstava iz gradskog proračuna, dok osnivanje privatnog vrtića gradski proračun ne košta ništa, što u današnje vrijeme ekonomske krize nije zanemarivo, ističe Mataija.
Dijeleći slično mišljenje Drezga zaključuje da materijalni troškovi za osnivanje privatnih vrtića u potpunosti oslobađaju građane Rijeke financijskog ulaganja u izgradnju vrtića, s obzirom na to da osnivač vrtića treba osigurati sva materijalna sredstva za rad i to na način da zadovolji Državne pedagoške standarde
