Vlasnik tvrtke NaraAdriatica iz Rijeke, kada je vidio da Grad Rijeka oglašava najam tri poslovna prostora na Korzu 8a, 33a i 34, pokušao je sve kako bi dobio priliku za licitiranje, ali bezuspješno
Samo za odabrane
Takvu sreću da budu dio predvidljivih scenarija sa sretnim krajem nemaju svi poslovni ljudi u ovome gradu. Jedan od njih je Hrvoje Barić, vlasnik tvrtke NaraAdriatica iz Rijeke. Kada je vidio da Grad Rijeka oglašava tri poslovna prostora na Korzu – Korzo 8a, Korzo 33a, Korzo 34 – pokušao je sve kako bi se proširile oglašene djelatnosti kako bi i on dobio priliku za licitiranje. No, nakon nekoliko mjeseci dopisivanja s gradskim službama shvatio je da je to nemoguća misija.
Da Grad Rijeka kuburi s novcem, to je opće poznata činjenica. Zanimalo nas je kako gradonačelnik komentira neproširivanje djelatnosti što bi za posljedicu sigurno imalo veće cijene na licitaciji.
– Što se tiče takozvane lux zone, u javnom natječaju radi se o djelatnostima koji imaju najveće početne cijene zakupa. Ovu zonu najvećim dijelom čine poslovni prostori na Korzu, a politika razvoja pojedinih djelatnosti na Korzu se temelji na našem razmišljanju da treba podizati kvalitetu ponude različitih sadržaja. Pri tome se uvažavaju potražnja i navike građana i iskazani interesi poduzetnika za određene sadržaje. Dakle, Grad se ne povodi isključivo za što većim najmom, iako to nije zanemariva stavka, nego nam je cilj i obogaćivanje ponude i raznovrsnost ponude upravo u kontekstu atraktivnosti ove zone. Kada bi se poslovna politika svodila isključivo na cijenu zakupa, onda bismo na Korzu imali samo kladionice i pekare jer se za te djelatnosti gotovo u pravilu izlicitiraju najviše cijene, izjavio je Obersnel. Dodao je da ovo nije ni prvi, a ni zadnji put da se, u kontekstu provođenja ovakve politike, za pojedine prostore na Korzu utvrđuje specifična namjena.
– Slično je bilo primjerice za prostore: Korzo 29 – samo trgovina drogerijskim proizvodima; Korzo 23a – trgovina obuće; Korzo 32b – knjižara; Korzo 40a – trgovina optičkih pomagala i sunčanih naočala; Korzo 40c – trgovina brendirane odjeće, zaključio je Obersnel.
Čudna obrazloženja
On je tražio odgovor Odjela za komunalni sustav i gradonačelnika, a upućen je u Odjel gradske službe za poduzetništvo koji odlučuje o djelatnostima koje će se dodijeliti pojedinom prostoru.
– Iz tog, nama do sada nepoznatog Odjela za poduzetništvo, a to dokazuje i činjenica da nas iz Odjela za komunalnu djelatnost nisu uputili njima nego su nam oni odgovorili, dobili smo odgovor da smo se trebali javiti njima, a ne Odjelu za komunalnu djelatnost, priča Barić, te se pita, budući da nije o tome obaviješten, kakva je to komunikacija među gradskim službama.
Njegovo je mišljenje da su vrlo čudna obrazloženja namjene poslovnih prostora. Tako je poslovni prostor na Korzu 33a, bivšoj adresi Turističkog informativnog centra, namijenjen samo za turističku agenciju jer su turisti navikli na tom mjestu dobiti informacije?!
– To ne stoji jer se TIC seli na još bolju lokaciju, kod same gradske uprave – u bivšu galeriju, te će turisti takvu informaciju dobiti na još boljoj poziciji, a rijetkost je da se turisti koji dolaze u naš grad u skoro vrijeme vraćaju i traže informacije na istom mjestu. Osim toga, glavna djelatnost turističke agencije nije davanje informacija turistima, nego prodavanje aranžmana, dobro zbori Barić.
Poslovni prostor na Korzu 8a namijenjen je samo za prodavaonicu posuđa radi raznovrsnosti ponude na Korzu.
Javna tajna
– Prvi je razlog sumnji taj što nas Odjel za komunalnu djelatnost nije obavijestio kome se trebamo javiti u vezi s dodjelom djelatnosti. Drugo, sužavanjem djelatnosti i smanjenjem interesa postići će se manja cijena, a tako i slabije napuniti proračun. Kasnije će se omogućiti doživotno manipuliranje gradskim poslovnim prostorima te zarađivati raznim podnajmovima i poslovno-tehničkim suradnjama što je praksa i javna tajna u ovom gradu. Znam, sada će se iz grada javiti i reći da nije važno postići što veću najamninu jer bi se onda javljali tko zna kakvi ponuđači. A ni to nije točno. Grad Rijeka jedini u Hrvatskoj ima formulu za to, uvijek sam to s ponosom isticao u razgovoru za poslovne prostore u ostalim gradovima. Jednostavno, ako je brendirana roba, mora se imati ugovor o franšizi za pojedini brand i na takav način se izbjegne neželjena djelatnost. Na kraju mislim da bi se javni natječaj trebao poništiti te ponoviti, dati priliku i ostalima da se svojim kvalitetnim programima natječu za tako atraktivne prostore kojih više neće biti na natječajima jer su svi podijeljeni prema »kriterijima« o kojima se već pisalo. Na taj način bi Grad skinuo sumnju za namještanje poslovnih prostora, a razloga ima i previše, zaključio je Barić.
Hrvoje Barić istupio je javno i progovorio o onome o čemu Korzo potiho bruji. Čovjek je s razlogom izrazio sumnju u pogodovanje privilegiranim poduzetnicima. Teško se ne složiti s njegovim ocjenama. A sve što treba napraviti jest dati jednaku priliku svima. Što to vrijedi kada Odjel za poduzetništvo očito promišlja da su neki poduzetnici jednakiji od drugih. To je praksa koja nije od jučer i koju svi paragrafi ovoga svijeta ne mogu abolirati. Treba li podsjećati na primjer kada je gradska vlast priznala Miloradu Šmitranu ulaganje od 600.000 kuna u »El Rio«, a onda je to ulaganje s Jadranskog trga nedavno odvezao šleper. Ili na priču o slučaju saborske zastupnice SDP-a Romane Jerković čijem je suprugu gradska vlast otpisala desetke tisuća kuna duga za zakupninu…
Otkud prodavaonica posuđa
– Konkretno za poslovni prostor na adresi Korzo 33a, Grad Rijeka se, prilikom određivanja namjene za turističku agenciju, rukovodio postojanjem navike posjetilaca, turista i izletnika, da na tom mjestu dobiju turističku informaciju ili stručni savjet vezan za turističku djelatnost. Što se tiče poslovnog prostora na adresi Korzo 8a te objavljene djelatnosti – specijalizirana brendiranog pribora i posuđa za jelo – Grad se rukovodio potrebom da, u cilju povećanja raznovrsnosti ponude sadržaja, na tom dijelu Korza bude zastupljena i takva specijalizirana prodavaonica. Za poslovni prostor na adresi Korzo 34 prevladalo je mišljenje da, s obzirom na postojanje većeg broja trgovačkih sadržaja koji nude odjeću stranih brendova i iskazani interes više hrvatskih proizvođača odjeće, treba uvažiti potrebu da se pruži mogućnost trgovcima koji će potrošačima nuditi brendiranu odjeću domaćih proizvođača, naveli su u Odjelu gradske uprave za poduzetništvo.