Prestižemo Kopar?

Maersk stiže u Rijeku: Svjetski gigant nudi milijun kontejnera prometa na Zagrebačkoj obali

Marinko Glavan

Reuters

Reuters

Na ponovljeni natječaj za Zagrebačku obalu javio se konzorcij koji čine APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe



Na ponovljeni natječaj za novog koncesionara za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali stigla je jedna ponuda, konzorcija koji čine APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe, potvrđeno je iz Lučke uprave Rijeka.


APM Terminals i Enna Logic su, prema ravnatelju Lučke uprave Denisu Vukorepi, ponudili promet od milijun TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera) u prve dvije godine poslovanja terminala te promet od po minimalno 500 tisuća TEU-a, u svakoj od narednih najmanje osam godina poslovanja.


Prema propozicijama natječaja, potencijalni koncesionari morali su ponuditi promet od najmanje 400 tisuća TEU-a u prve dvije godine rada terminala, a dodatno se boduje i promet u narednim godinama.




Jamstvo prometa bilo je ujedno i najvažniji kriterij u ponovljenom natječaju, za razliku od poništenog, u kojemu se bodovala visina koncesijske naknade, kao i ponuda za gradnju dodatnih 280 metara operativne obale kontejnerskog terminala.


Koncesija na 50 godina


U novom je natječaju koncesijska naknada postavljena na fiksnih dva milijuna eura godišnje, uz promjenjivi dio koji varira, ovisno o prihodima. Tako promjenjivi dio koncesijske naknade iznosi šest posto od bruto prihoda terminala, ukoliko prihod iznosi do dvadeset milijuna eura.


Ako je prihod između 20 i 40 milijuna eura, promjenjiva naknada je pet posto od bruto prihoda, te četiri posto kada prihodi premaše 40 milijuna eura.


U poništenom je natječaju koncesionar mogao birati hoće li ili ne graditi dodatnih 280 metara terminala, s tim da bi koncesija trajala 29 godina i 11 mjeseci bez izgradnje novog dijela terminala, odnosno 50 godina, ako koncesionar izgradi novi dio obale.



U novom natječaju koncesija se izdaje na 50 godina, uz obavezu koncesionara da izgradi drugu fazu terminala u roku od najkasnije deset godina.


Osim izgradnje dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima i obavezu potpunog opremanja terminala, od infrastrukture poput vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih površina, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica te sve ostale opreme potrebne za funkcioniranje terminala, s tim da terminal treba profunkcionirati u roku od oko dvije i pol godine od potpisivanja koncesijskog ugovora.


Taj rok se poklapa s rokom za završetak radova na pristupnoj cesti D-403 koje je, inače, sastavni dio projekta novog kontejnerskog terminala i bez koje Zagrebačka obala ne može dobiti uporabnu dozvolu. Kako neslužbeno saznajemo, ponuđač namjerava i praktički odmah krenuti u pripreme i izgradnju druge faze terminala.


Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ponudu APM Terminalsa i Enna Logica ocijenio je vrlo dobrom, posebno u kontekstu zajamčenog kontejnerskog prometa koji bi Rijeku, uz već postojeći kontejnerski terminal na Brajdici, trebao dovesti na vrh u konkurenciji luka sjevernog Jadrana.



Renomirane tvrtke


– Nakon otvaranja ponuda za dodjelu koncesije na Zagrebačkoj obali, mogu reći da smo izrazito zadovoljni jer je riječ o zaista kvalitetnoj ponudi jednog od najvećih svjetskih lučkih i terminalskih operatera za teret i kontejnerske usluge u pomorskom prometu.


Ono što sada očekujemo, jest da koncesionar novi terminal čim prije stavi u funkciju, čime će Rijeka, zajedno s punim kapacitetom kontejnerskog terminala na Brajdici, koja je prošle godine ostvarila povijesni rezultat od preko 300 tisuća TEU-a, kroz nekoliko godina imati veći kontejnerski promet nego slovenska luka Kopar.


Pridodamo li tome ulaganja koja provodimo u luci, ali i na cestovnom i željezničkom povezivanju, luka Rijeka će u sljedećih nekoliko godina s pravom postati najveće intermodalno središte u ovom dijelu Europe te vodeća luka u Sjevernom Jadranu za kontejnerski promet, rekao je Butković.


Ništa manje zadovoljan nije bio ni ravnatelj Vukorepa koji je ponovio svoje najave o kontejnerskom prometu većem od milijun TEU-a godišnje, u roku od nekoliko godina od početka komercijalnog rada Zagrebačke obale.


– Pristigla ponuda zadovoljava maksimalne kriterije iz natječaja, čime smo iznimno zadovoljni. Očekujemo da će koncesijski ugovor biti potpisan za nekoliko mjeseci, kada se obave sve potrebne radnje te da će koncesionar krenuti s opremanjem terminala kako bi on mogao početi s radom u predviđenom roku.


Zajamčeni promet i činjenica da je riječ o jednom od najvećih operatera lučkih kontejnerskih terminala u svijetu, u konzorciju s renomiranom domaćom logističkom tvrtkom, pokazuje da je Rijeka na pravom putu da u nekoliko godina postane vodeća kontejnerska luka i intermodalno središte na Jadranu.


Zagrebačka obala / Foto Ivica Tomić


Kratkom izjavom oglasili su se iz APM Terminalsa.


– Sa zadovoljstvom možemo potvrditi da smo dali ponudu za koncesiju na riječkom kontejnerskom terminalu i željno očekujemo povratne informacije od lučkih vlasti, poručili su iz APM-a.


Vlasnički udjeli


Posebno veseli i činjenica da je ponuđač iskazao interes za pozadinsku zonu Miklavija za koju je prije nekoliko dana ministar Butković u Rijeci najavio kako će biti proglašena projektom od strateškog državnog značaja.


Pozadinska zona omogućit će veći promet i veći obujam usluga u intermodalnom servisu, a očekujemo da će i sadašnji kontejnerski terminal Jadranska vrata, na Brajdici, u roku od nekoliko godina također dostići svoj puni kapacitet, rekao je Vukorepa koji je već ranije najavio kako Lučka uprava kreće s pripremama za projektiranje i gradnju trećeg i najvećeg kontejnerskog terminala, u Omišlju na otoku Krku, čiji bi maksimalni kapacitet bio oko tri milijuna TEU-a.


U Lučkoj upravi računaju da bi na novom terminalu na Zagrebačkoj obali trebalo biti otvoreno najmanje dvije stotine radnih mjesta, uz još otprilike toliko u popratnim djelatnostima i uslugama vezanim uz poslovanje terminala.


Ako pristigla ponuda bude ocijenjena valjanom, na budućem terminalu upravljačka prava držat će APM Terminals, s 51 posto vlasničkog udjela, dok će Enna Logic držati preostalih 49 posto.



APM Terminals posluje u A.P.Moller-Maersk grupi te upravlja sa 75 kontejnerskih terminala širom svijeta, što samostalno, što, kao što bi mogao biti slučaj sa Zagrebačkom obalom, u partnerstvu s lokalnim tvrtkama.


Ukupni prihodi tvrtke u 2019. godini iznosili su 3,2 milijarde dolara, a samo u toj godini kompanija je otvorila pet novih kontejnerskih terminala.


Unatoč COVID-krizi, ulaganja su nastavljena i u prošloj godini, kroz širenje postojećih i izgradnju jednog novog terminala u Danskoj.


Enna Logic dio je Enna Grupe koja posluje u sastavu PPD-a, grupacije sa sjedištem u Vukovaru koja se prvenstveno bavi trgovinom prirodnim plinom, ali i nizom drugih djelatnosti, među kojima logističkim i transportnim uslugama pa tako i željezničkim teretnim prijevozom.


Kinezi odustali od utrke


Na poništenom natječaju ponudu je, osim APM Terminalsa i Enna Logica, bila predala i kineska korporacija koju čine tvrtke Ningbo Zhoushan Port Company Limited (koja upravlja najvećom lukom u Kini i svijetu), Tianjin Port Overseas Holding Limited i China Road and Bridge Corporation (tvrtka koja gradi Pelješki most).


Kineska ponuda bila je, po svim parametrima prvog natječaja, dvostruko izdašnija od suparničke, kako po pitanju visine koncesijske naknade, tako i po brzini izgradnje druge faze terminala.


Prvi natječaj je, prema informacijama iz upućenih krugova, bio poništen zbog snažnog pritiska SAD-a i Europske unije da se posao ne dodijeli kineskim tvrtkama, iako su iz Ministarstva mora i Lučke uprave takva nagađanja demantirali, objasnivši ponavljanje natječaja protokom predugog vremenskog perioda, promjenom okolnosti na tržištu i postizanjem boljih uvjeta koncesije.