RIJEKA – Turističko vijeće Turističke zajednice Kvarnera proteklog je tjedna usvojilo godišnji Izvještaj o radu županijskog TZ-a za 2020. godinu, kao i financijski izvještaj i Prijedlog programa rada TZ-a Kvarnera za 2021. Tako je proračun županijskog TZ-a za iduću godinu planiran na razini od 18,5 milijuna kuna, što je nekih 70 posto budžeta iz 2019. Ove koronagodine je, za usporedbu, planirana realizacija oko 14,8 milijuna kuna.

Brojne neizvjesnosti

Ova je turistička godina bila i za kvarnerski turistički sektor izuzetno teška i neizvjesna. Uslijed nezapamćene zdravstvene krize koja se proširila cijelim svijetom i vrlo brzo turizam na globalnoj razini bacila na koljena, Kvarner je ovogodišnju turističku godinu odradio iznad očekivanja, kažu u TZ-u Kvarnera, podsjećajući kako su početkom ljetne sezone turistički djelatnici najavljivali da će biti zadovoljni ukoliko se ostvari i 30 posto prošlogodišnjih noćenja. Međutim, regija je tijekom ljetnih mjeseci bila u samom vrhu po broju ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U srpnju je ostvareno čak 68, a u kolovozu 66 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu. Od početka godine do studenog je, pak, ostvareno 58 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa.

Govoreći o aktualnoj godini, kao i planiranim aktivnostima te očekivanjima od turističke 2021., Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, kazala je kako će osnovno biti iz dana u dan pratiti situaciju na tržištima, kao i mjere koje će pojedine zemlje poduzimati te vrlo brzo reagirati na svaku promjenu, bilo da se radi o pooštravanju ili relaksaciji epidemioloških mjera. Isto tako, velik dio promotivnih aktivnosti i u 2021. bit će odrađen online kanalima, od sajmova do prezentacija i webinara.

– Mi već sada imamo jako puno odrađenih i dogovorenih webinara, odnosno online sastanaka s partnerima, primjerice agencijama s kojima smo tako i dalje u kontaktu. Mnogi sajmovi, poput ITB-a Berlin, imaju mogućnosti prijave online prezentacija, jasno uz naknadu, koje prate novinari, agenti i ostali putom videolinka. Neki sajmovi, poput Milana, Munchena i Stuttgarta su, pak, pomakli termine održavanja u travanj i svibanj u nadi da će se, ako epidemiološka situacija dozvoli, odraditi barem dio događanja. Što se tiče obrade tržišta, za sada imamo najave dolaska aviokompanija poput Ryanaira i poljskog LOT-a za iduću godinu. Mi ćemo u skladu s mogućnostima poduprijeti te linije te planiramo i za iduću godinu udruživanje sredstava s terenom za aviolinije, s time da će se, obzirom na promjene u načinu dolaska na Kvarner, sigurno određena sredstva također usmjeriti na poticanje autobusnog i željezničkog prometa. Svi, naime, znamo kakav je interes ove godine bio za dolascima novom željezničkom linijom češkog Regiojeta. Moramo pratiti te nove trendove jer na taj način možemo dobiti i više gostiju, kazala je direktorica TZ-a Kvarnera.

Govoreći o tome koja su tržišta, s obzirom na situaciju u fokusu, podsjetila je na činjenicu da su gosti iz Njemačke, unatoč koronakrizi, ostali vjerni Kvarneru. Na razini godine je tako ostvareno 65 posto lanjskih noćenja s ovog tržišta koje je ostalo najznačajnije za kvarnersku regiju. Na drugom su mjestu Slovenci s također visokih 76 posto lanjskih noćenja, dok su treći Austrijanci, međutim, s tek 31 posto prošlogodišnjeg ostvarenja. Svakako valja istaknuti kako četvrto mjesto ove koronagodine drže gosti iz Češke sa 71 posto lanjskih noćenja, a peto gosti iz Poljske s visokih 72 posto lanjskih noćenja.

Vremena se promijenila

– Upravo radi toga dosta ćemo pojačati promociju upravo na tim tržištima koja su se i u ovoj godini pokazala dobrima. S time da smo mi u srpnju ove godine odradili velike kampanje i pojačane nastupe na tržištima Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke. Pratili smo situaciju iz dana u dan i tako kampanje ustvari »selili« s tržišta na tržišta. Velike promjene na tržištima pokazale su u ovoj krizi da je jako važno situaciju doista pratiti iz dana u dan, ne više ni iz tjedna u tjedan, kako bismo reagirali na vrijeme. Znači, kada se po tržištima stvore uvjeti za dolazak gostiju, u čim kraćem roku mi krećemo s kampanjama. Bitno je pritom i da ne »solimo more«. Primjerice, ako epidemiološka situacija u ožujku ne bude povoljna i putovanja ne budu moguća, jasno da će se čekati pravi trenutak i pravo tržište – pojasnila je Peršić Živadinov.

Promptna reakcija na tržištima bit će, dakle, ključ privlačenja gostiju u idućoj godini. Pritom će naglasak biti i na kvaliteti ponude na Kvarneru jer je ova pandemijom obilježena godina upravo pokazala kako se kvalitetniji smještaj prvi punio, bio dulje popunjen i postizao bolje cijene. Tražile su se kuće za odmor, kampovi, na neki način sve ono što je gostu nudilo izoliranost i veću sigurnost. Nevjerojatan primjer toga je da su kvarnerski kampovi u studenom imali čak 22 posto više noćenja nego lani. A punili su ih gosti iz – Češke. Ovo je samo jedan primjer toga koliko se promjena u turističkim tokovima i preferencijama gostiju događa u vrlo kratko vrijeme. Naravno, aduti Kvarnera ostaju i sigurnost i blizina, a forte bi mogla biti i činjenica da su na Kvarner ovog ljeta došli neki novi gosti više platežne moći koji su ranije odlazili na odmor zrakoplovima u neke puno razvikanije i mondenije destinacije. Samim time, pokazalo se da je Strategija razvoja Kvarnera koja je usmjerena na podizanje kvalitete ponude, a ne masovnosti, ispravno postavljena.

Govoreći pak o očekivanjima od vrlo neizvjesne 2021., za koju turistički djelatnici kažu da bi ipak trebala biti bolja od ove, direktorica županijskog TZ-a je istaknula kako se trendovi i kretanja u turizmu dubinski mijenjaju.

– Naravno, svi se nadamo da će se epidemiološki situacija polako ipak smiriti, no onaj tko ne bude u korak s tim promjenama, neće moći opstati. Svi moramo shvatiti da su se vremena promijenila, kao i ponašanje kupaca, odnosno turista. Gostu jednostavno moramo dati ono što želi, a ne ono što mi mislimo da je dovoljno dobro. Pogotovo danas, kad je digitalizacija prisutna više no ikada i gosti bez problema preko recenzija i sličnih alata mogu provjeriti praktički sve. Mislim da će doći do svojevrsne katarze, čišćenja, i da će tu tržište napraviti svoju selekciju. Gostiju jednostavno nema kao prije i zato im doista treba dati vrijednost za novac.

Zajednički rad

S druge strane, mi moramo non-stop analizirati, pratiti, nikad brže reagirati i raditi takve kampanje koje možemo po potrebi odmah stopirati, a ne da se tržište zatvori, a mi imamo ugovoreno još tjedan, dva ili tri oglašavanja. Isto tako, iznimno je važna i nadalje suradnja nas kao sustava turističkih zajednica te turističkoga gospodarstva, a tu su jasno i svi drugi dionici poput Stožera civilne zaštite, epidemiologa i svih ostalih. Svi moramo i nadalje biti jako povezani i zajednički raditi kako bismo ovo prebrodili. Nikako ne smijemo zaboraviti i pomoć gospodarstvu. Prema jednoj analizi, naime, europske zemlje u prosjeku izdvajaju 10 do 12 posto svojih prihoda za pomoć svojim gospodarskim sustavima da bi se oni što lakše nosili s krizom. Sasvim je jasno da se i naši poduzetnici jako teško, praktički nikako, ne mogu nositi s aktualnom krizom ako ne dobiju potporu države. Država naprosto mora pomoći gospodarstvu da ne poklekne, da preživi. U konačnici, kada se situacija s pandemijom oporavi, ako gospodarski subjekti ne opstanu, nećemo imati što ponuditi gostu. I moramo spasiti kvalitetan kadar jer je on temelj kvalitetnog turizma, pa i ova je kriza potvrdila da je čovjek doista ključ uspjeha u turizmu, ukazala je Peršić Živadinov.