Pozicioniranje

Kvarner kao pilot-projekt zdravstvenog turizma

Alenka Juričić Bukarica

U Klasteru zdravstvenog turizma ističu dugu tradiciju, ali i aktualnu ponudu u tom specifičnom segmentu turizma



RIJEKA/ZAGREB – O razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj i pozicioniranju Hrvatske kao važne destinacije specijaliziranih turističkih proizvoda, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac jučer je razgovarala s predsjednikom Klastera zdravstvenog turizma Kvarner Vladimirom Mozetičem, direktoricom Turističke zajednice Kvarnera Irenom Peršić Živadinov te direktoricom Turističke zajednice grada Zagreba Martinom Bienenfeld. Naime, Kvarner želi postati pilot-projekt regija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj s obzirom na dugu tradiciju, ali i aktualnu ponudu u ovom specifičnom segmentu.


U resornom Ministarstvu ističu kako je zdravstveni turizam jedan od važnih turističkih proizvoda Hrvatske, kao i da rast životnog standarda i veliku važnost zdravog stila karakteriziraju razvijene svjetske ekonomije, pridonoseći i iznadprosječnom rastu zdravstvenog turizma.


Komparativne prednosti


Svijest o važnosti očuvanja zdravlja još je više porasla u vrijeme aktualnih okolnosti pandemije uzrokovane novim koronavirusom. To su prepoznale i članice Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera koje su prve na tržištu ponudile takozvane post-covid programe koji se rade za svakog gosta, odnosno pacijenta posebno, a koje i županijska Turistička zajednica, zajedno s ukupnom ponudom zdravstvenog turizma regije, snažno promovira na emitivnim tržištima kao jedan od glavnih aduta za privlačenje gostiju. Na jučerašnjem sastanku u Zagrebu tako je resorna ministrica ukazala kako se Hrvatska strateški fokusira na odmicanje od sezonalnosti, u čemu je važan segment upravo i razvoj zdravstvenog turizma, koji se i prije pandemije pokazao kao proizvod s velikim potencijalom rasta.




– Imamo sve komparativne prednosti za daljnji razvoj zdravstvenog turizma, dobru reputaciju zdravstvenih usluga, kvalificirano osoblje, prirodne ljepote s bogatstvom termalnih izvora te povoljnu klimu i dugu tradiciju u turizmu. Stoga će vizija i ciljevi razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj biti integrirani u Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, poručila je Brnjac te dodala kako je nužno što više uključiti i ostale regije u Hrvatskoj koje imaju potencijala za razvoj ovog oblika turizma.


Dodala je kako ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća skup pružatelja usluga wellnessa, lječilišnog i medicinskog turizma te je disperzirana diljem zemlje iako postoji očigledna koncentracija na Kvarneru, u Istri, županijama Sjeverne Hrvatske te na području Zagreba.


Post-covid programi


Direktorica TZ-a Kvarnera je pak tom prilikom istaknula kako je više od 80 tisuća gostiju na Kvarneru prošle godine boravilo upravo zbog korištenja usluga u zdravstvenom turizmu, dok se danas na ovom području trenutačno dio pacijenata oporavlja od posljedica izazvanih koronavirusom pri čemu su važni upravo post-covid programi koje su osmislile članice Klastera.


Ono što ostaje za odraditi jest prilagodba zakonodavnog okvira, u dijelu Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao i Zakona u pružanju usluga u turizmu, čime bi se omogućilo poticanje ulaganja kao i obavljanje ugostiteljskih i usluga zdravstvenog turizma bolnicama, lječilištima i specijalnim bolnicama. Samim bi se time ostvario kvalitetniji okvir za ulaganja u zdravstveni turizam u lječilištima i bolnicama.