PGŽ U 2021.

Kraj izazovne pandemijske godine: Proračun od 1,5 milijardi kuna garancija razvoja

Sanja Gašpert

Foto PGŽ

Foto PGŽ

Zamjenik župana Vojko Braut godinu je ocijenio izazovnom radi pandemije, ali i dva izborna ciklusa, lokalnih i dopunskih izbora za nacionalne manjine.



RIJEKA – Zamjenici primorsko-goranskog župana, Vojko Braut, Marina Medarić i Petar Mamula na redovitoj konferenciji za medije iznijeli su presjek 2021. godine kroz osvrt na najvažnije projekte u pojedinim resorima, a zajednički je zaključak da su unatoč izazovnoj godini, realizirani svi važni projekti. Zamjenica Medarić izrazila je zadovoljstvo rezultatima, unatoč pandemijskim uvjetima, posebice u kontekstu cilja ravnomjernog razvoja županije.


– Završili smo projekte koje smo planirali i obećali, a neki su u tijeku. I dalje ostaje primarni cilj ravnomjerni razvoj svih naših mikro regija. Godinu zaključujemo zadovoljni. U području školstva i obrazovanja treba istaknuti kapitalni projekt izgradnje škole i sportske dvorane u Dražicama, kao zajednički projekt Županije i Općine Jelenje vrijedan više od četrdeset milijuna kuna.


U tijeku je izgradnja sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci, vrijednosti više od trinaest milijuna kuna, kao i dogradnja osnovne škole u Rabu, vrijedna 12,5 milijuna kuna, nakon čijeg će dovršetka svi učenici ići u jednu smjenu. Pred nama je i projekt gradnje škole u Marinićima, zajedničke investicije Županije i Općine Viškovo vrijednosti veće od 80 milijuna kuna.




Protekle godine Ugostiteljska škola u Opatija postala je Centar kompetentnosti “težak” 90 milijuna kuna, dok je za deficitarna zanimanja osigurano 370 tisuća kuna kroz stipendiranje. U ovoj godini završen je i veliki projekt Putovima Frankopana, financijske vrijednosti veće od šezdeset milijuna kuna, kroz koji su obnovljeni frankopanski kašteli, točnije sedamnaest tvrđava i kaštela i tri sakralna objekta, a projekt je postao prepoznatljiv kao jedinstveni turistički proizvod, kazala je Medarić.


Dodala je kako je u sport uloženo 5,7 milijuna kuna, tri puta više od hrvatskog prosjeka. Medarić je podsjetila i na znatna ulaganja u pomorsko dobro, među kojima je istaknula obnovljenu rivu u Mošćeničkoj Dragi, vrijednosti dvanaest milijuna kuna, kao i zapadni dio luke Cres, u što je uloženo više od četrdeset milijuna kuna. Zamjenica Medarić izrazila je nadu u skorašnji početak radova u luci Mrtvaškoj, vrijedan osamdeset milijuna kuna.


Kako je najavila, u tijeku je projektiranje snižavanja dijela luke čime se ispunjava jedan od zahtjeva dijela mještana Ilovika, dok je u tijeku pronalazak rješenja za pristajanje u luci tijekom izvođenja radova. Uložena su znatna sredstva u unapređenje smještajnih kapaciteta domova, što direktno utječe na kvalitetu života i skrb stanara. Konkretno, 2,3 milijuna kuna namijenjeno je kapitalnim ulaganjima u ustanove socijalne skrbi, a pokrenuta je i izgradnja novog Doma za starije osobe u Klani, u suradnji s pet jedinica lokalne samouprave, zaključila je Medarić.


Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, u Gorskom kotaru provodile su se intenzivne aktivnosti. Otvoren je Centar za velike zvijeri koji i u epidemiji bilježi izvrsnu posjećenost. Nastavljeno je ulaganje u Sportsko-rekreacijski centar Platak, otvorena je Atletska staza u Mrkoplju, a 1,2 milijuna kuna ove je godine namijenjeno razvoju mreže sanjkališta, izvijestio je zamjenik Petar Mamula i dodao da su do sada Ooćine Lokve i Mrkopalj aplicirale na javni poziv te potvrdio njegovo provođenje u narednim godinama s ciljem unapređenja standarda zimskog turizma, pa će se tako sljedećih godina za tu namjenu izdavajati po 1,5 milijuna kuna godišnje. Mamula je izrazio nezadovoljstvo angažmanom države i naveo da bi se centralna razina trebala aktivnije uključiti kako bi se podigla kvaliteta života u Gorskom kotaru.


– Dvije godine nakon održavanja konferencije u Gorskom kotaru na kojoj smo formulirali i poslali zaključke prema Vladi i nakon što je donesen Zakon o brdsko-planinskom području, koji je mrtvo slovo na papiru, nemamo program mjera ni sredstva za Gorski kotar, ali ni i ostala brdsko-planinska područja. Nadamo se kako će se u narednoj godini problem riješiti, a Gorani većim koracima zakoračiti u nove projekte i podizanje standarda na svojem području, zaključio je Mamula.


Dodao je ulaganje u novi postav Prirodoslovnog muzeja u dvorcu u Brodu na Kupi i istaknuo da je u tekućoj godini Županija s 2,5 milijuna kuna bila jedan od glavnih podupiratelja udruga civilnog društva na ovome području. Vezano uz nacionalne manjine, uz redovnu podršku njihovom radu, dopunskim izborima osigurana je zastupljenost u predstavničkom tijelu.


Zamjenik župana Vojko Braut godinu je ocijenio izazovnom radi pandemije, ali i dva izborna ciklusa, lokalnih i dopunskih izbora za nacionalne manjine. Zahvalio se članovima Županijske skupštine koji su u ovim uvjetima rada pokazali odgovornost i usvojili proračun “težak” 1,5 milijardi kuna, koji je ocijenjen kao kvalitetan i razvojan.


Podsjetio je da je bespovratnim potporama Županija poduzetnicima sufinancirala nabavku opreme u visini od 6,5 milijuna kuna, dok je kroz program kreditiranja pomogla s dodatnih milijun kuna. Izdavanjem uporabne dozvole završen je investicijski ciklus u Centar za preradu voća u Staroj Sušici, a turistička sezona zabilježila je 80 posto noćenja iz rekordne 2019. godine.


– Unatoč najavama novog Zakona o zdravstvu koji predviđa centralizaciju županijskih zdravstvenih ustanova, PGŽ-e je nastavila ulaganja i investirala više od 20 milijuna kuna u Psihijatrijsku bolnicu Rab, Lječilište Veli Lošinj i u Thalassotherapiju Opatija i Crikvenica. Rebalansom proračuna, osigurano je stabilno poslovanje zdravstvenih ustanova u pandemiji, investirano u interventne službe, a započeta je i realizacija projekta Zdravstvenog centra na Rujevici.


Nastavili smo ulaganja i u interventne službe, pa je tako Vatrogasnoj zajednici PGŽ-a dodijeljeno tri milijuna kuna, a HGSS-u 180 tisuća kuna za tekuće poslovanje. Primorsko-goranska županija prva u Hrvatskoj usvojila Plan razvoja 2022. do 2027., istaknuo je zamjenik Braut.