Kostrena ostaje rezidencijalna i odmorišna destinacija, u kojoj je cilj produžiti sezonu, podići kvalitetu smještaja, ojačati motive dolaska i – izbjeći masovnost.

Dio je to onoga što predviđa Plan upravljanja destinacijom 2025. – 2029. kojeg je na posljednjoj sjednici usvojilo Općinsko vijeće Općine Kostrena. Riječ je o planskom dokumentu čiji je naručitelj Turistička zajednica općine Kostrena, a izrađivač konzultantska tvrtka Quadrans. Ovaj je dokument, naime, donijet slijedom Zakona o turizmu koji propisuje obvezu donošenja ovakvih dokumenata u turističkim mjestima.

Prijedlog Plana upravljanja destinacijom Kostrena je u travnju prošao i javno savjetovanje, a kako je istakla Jelena Anđelić Košir, direktorica TZO-a Kostrene, predstavlja institucionalni okvir za donošenje odluka u području turizma.

Rekreativni turizam

Prema Planu su trenutno glavni turistički proizvodi Kostrene su kupališni i rekreativni turizam, aktivni boravak uz more, dakle, šetnja, trčanje, ronjenje i druge outdoor aktivnosti te izletnički i vikend-turizam povezan s blizinom Rijeke. Šetnica uz more, dulja od tri kilometra, jedna je od okosnica turističkog i rekreativnog korištenja prostora te važan element doživljaja destinacije. Uz ostalo, identitet Kostrene snažno je obilježen pomorskom tradicijom, povijesnom povezanošću s morem i kvarnerskom regijom. Turističko i rekreativno korištenje prostora najvećim je dijelom koncentrirano u uskom obalnom pojasu, a turizam u Kostreni u najvećoj se mjeri temelji na privatnom smještaju.

Na predstavljanju Plana upravljanja destinacijom, konzultantica Aleksandra Kolarić iz tvrtke Quadrans, ukazala je i na detalj kako se 40 posto noćenja ostvaruje u srpnju i kolovozu. Pritom je u zadnjih pet godina broj turističkih dolazaka povećan za čak 70 posto, ali se nešto skratila dužina boravka gostiju na ovom području. Kostrena inače ima oko tisuću komercijalnih kreveta u privatnom smještaju, ali i oko 600 nekomercijalnih, te kapacitete u Prenoćištu Lucija koje vapi za podizanjem kvalitete. S druge strane, iznajmljivači na tržištu nude kapacitete srednje i više kvalitete, s time da i tu ima prostora za još jači napredak u vidu podizanja kategorije smještaja.

Snaga destinacije

Što se tiče snaga destinacije, Kostrena se može pohvaliti prekrasnom obalom i plažama te dobrim zemljopisnim položajem, dobrom prometnom povezanošću, blizinom autoceste i zračne luke, a tu su i sama razvijenost općine i relativno visok standard kao i dobra komunalna i društvena infrastruktura.. Forte Kostrene su i bogatstvo prirode, sigurnost, blizina Rijeke, Krka i Gorskog kotara, atraktivna šetnica, lako dostupne i atraktivne plaže, pomorska i brodograđevna tradicija, lokalna gastronomija i razvojni proračun. Među slabostima su, pak, uz ostalo, negativna percepcija destinacije zbog industrije, loša hotelska ponuda, nedovoljno parkinga u sezoni, nepostojanje centra i središnjeg trga, premali broj OPG-ova… A jedan od izazova svakako je i dnevna kupališna migracija kupača iz Rijeke.

Kako bi se unaprijedilo ponudu destinacije, ali i osiguralo održivi razvoj turizma, kroz Plan su dani i neki okviri za dalje. Tako održivo upravljanje ljetnim turizmom podrazumijeva, uz ostalo, početak izgradnje plaže za osobe s invaliditetom, početak rekonstrukcije plaže za pse Mikulova kava, unapređenje kvalitete boravka na plaži, dok se sezonsko opterećenje prometom predlaže smanjiti uvođenjem sustava najma elektičnih bicikala i uspostavom digitaliziranog sustava informiranja o popunjenosti samih parkirališta. Jasno, tu je i rekonstrukcija obalne šetnice te luke Žurkovo. Kostrena treba nastaviti i s razvojem aktivnog turizma kroz jačanje sportske infrastrukture, dodatnim uređenjem mreže šetnica, ali i kreiranjem vikend i dnevnih programa s aktivnim sadržajima. Uz ostalo, planira se daljnji razvoj »plavog« aktivnog turizma.

Kultura i gastronomija

Još jači naglasak u budućem razdoblju planira se staviti na razvoj kulturnog turizma, a kojeg se ustvari najkasnije počelo razvijati. Tu je u planu daljnji razvoj programa u Kući kostrenskih pomoraca i uređenje ovdašnjeg dvorišta, razvoj dvije interpretacijske rute i slično. Jedan od zadataka iz Plana je i jačanje gastroponude.

Foto Ana Križanec

– Gastronomija trenutno nije razlog dolaska turista koji dolaze u Kostrenu, ali imate bogato nasljeđe, Kostrensku kuharicu u kojoj ste prikupili čitav niz jela karakterističnih za Kostrenu i slično, pa se stoga gastro iskustva moraju snažnije povezati s odmorišnim i aktivnim turizmom ili pojedinim manifestacijama, pojasnila je Kolarić.

Što se tiče smještaja, naglasak je, dakle, na podizanju kvalitete smještaja, a potrebno je uspostaviti i jasan identitetski i komunikacijski okvir, dakle, brend strategiju, te definirati priče kroz koje će turisti doznati više o povijesti, identitetu i tradiciji ovog kraja.

Sve u svemu, krajnji cilj Plana jest u konačnici i očuvanje kvalitete života lokalnog stanovništva.

– Provedbom ovog Plana Kostrena ima priliku dodatno biti destinacija koja turizam promatra kao alat za očuvanje prostora, jačanje lokalnog identiteta i unapređenje kvalitete života, zaključila je Kolarić.

Kostrenjani zadovoljni

Zanimljivo je kako Kostrenjani, za razliku od stanovnika nekih drugih destinacija uz more, nisu nezadovoljni turističkim razvojem u općini, ali ni utjecajem turizma na svakodnevni život. Tako je u ispitivanju lokalnog stanovništva, više od polovice ispitanika neutralno što se tiče razvoja turizma, dok je 18 njih zadovoljno, a isto toliko njih nezadovoljno. Čak oko 40 posto njih smatra da turizam pomaže u unapređenju kvalitete života. Ipak, promet je jedno od područja u kojem se učinci turizma najjasnije prepoznaju kao problem. Kada pomisle na život u Kostreni tijekom turističke sezone, stanovnici često ističu promet kao izvor poteškoća pa čak 56 posto njih prometne gužve doživljava kao problem. Ipak, najviše Kostrenjana je nezadovoljno količinom otpada i njegovim neprimjerenim odlaganjem tijekom sezone, a čime je nezadovoljno čak 86 posto ispitanih.

Istraživanje je pokazalo i kako većina ispitanika ipak nema prihode od turizma.