Akcija komunalaca

Kome smetaju zdrava stabla u Marčeljevoj Dragi? ‘Htjeli su pogled na more’

Ljiljana Hlača

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Želja stanara za pogledom na more bila je tako jaka da je u dvije godine uklonjeno čak 16 stabala



RIJEKA – Kome smetaju zdrava stabla? Valjda onima koji bi ih trebali održavati. Bolje sasjeći i uništiti, u svakom slučaju manje je posla, stoji u jednom reagiranju koje je stiglo u redakciju, a ukazuje na uklanjanje zelenila u Marčeljevoj Dragi na potezu između Ulice Ede Jardasa 34 i Ulice Ivana Milčetića 16.


U reagiranju se prozivaju gradske institucije – KD Čistoća, zatim Grad Rijeka, ali i neki službenici. Dodaje se i da su ovu »apokalipsu« zapravo inicirali stanari iz zgrada »kojima su biljke zaklanjale pogled«. A ta je želja za pogledom na more bila tako jaka da je u dvije godine uklonjeno čak 16 stabala.


Zatražili smo komentar slučaja, a u odgovoru Odjela gradske uprave za komunalni sustav stoji da se do sada u Marčeljevoj Dragi uklanjala suha vegetacija, samonikla mlada stabla, izboji iz panjeva, kupina, korov te sjeverno od Ulice Ede Jardasa 32 i igrališta, i crnogorična stabla. No, nema brojki.




– Grmovi lovora, ligustruma i bodljikave veprine su orezani oštrim rezom kako bi se regenerirali jer su prerasli te su bili zagušeni ostalom vegetacijom. Budući da se radi o naselju u gradskoj sredini, samonikle biljke pretvaraju se u neprohodan gustiš koji postaje mjesto nakupljanja smeća, a time i glodavaca, gmazova te raznih štetnika koji ugrožavaju zdravlje ljudi, ukazuju iz Grada Rijeke.


Crnogorica je uklonjena jer je rasla na strmoj padini s nestabilnim površinskim slojem koji je nastao nasipavanjem zaostalog građevinskog materijala (šute) i tankog sloja plodne zemlje. Zbog toga su se biljke savijale, a kako nisu razvile duboko i razgranato korijenje, predstavljale su opasnost.


– Stoga je uslijed olujnog nevremena od 2004. do 2013. godine dolazilo do izvala i loma dijela čempresa i borova. Svako novo nevrijeme nastavilo je destabilizirati prorijeđenu sastojinu s ionako slabo ukorijenjenim stablima, što je za posljedicu imalo velika oštećenja u krošnji i deblu ili nastavak naginjanja te ih se, zbog prisutne opasnosti, nije moglo zadržati. Uz navedeno, dio se zbog sušenja morao ukloniti, konkretizira se u odgovoru.


Sve po pravilima struke


Opovrgnute su optužbe da se samo uništava. Djelomična obnova biljnog materijala obavljena je sjeverno od stambene zgrade kod kućnog broja 32, gdje su posađene planike. No, dio tih biljaka je uništen (isto tema za sebe op.a), ali se sa sadnjom nastavlja dalje.


No, izbor više neće biti visoka crnogorica, nego stabla koja su primjerenija za ovo podneblje. »Svi radovi uređenja i održavanja javnih zelenih površina u vlasništvu Grada obavljaju se u okviru sredstava odobrenih Programom i planom održavanja komunalne infrastrukture, te u skladu s pravilima struke, maksimalno pri tome štiteći biljni materijal«, zaključuje se.