Županijski proračun za predstojeću godinu usvojen je na današnjoj sjednici Županijske skupštine većinom glasova vladajuće koalicije te podrškom vijećnika Možemo! i nezavisnih Lea Pavele i Davora Štimca.

Protiv proračuna bili su nezavisni vijećnici Iva Rinčić i Boris Popović te vijećnici Akcije mladih dok su suzdržani bili vijećnici HDZ-a te Unije Kvarnera.

Isti kao lani

– Proračun Primorsko-goranske županije je isti kao lani i iznosi 256 milijuna eura u svojem konsolidiranom dijelu, sa svim našim korisnicima, a sam županijski proračun je 70,6 milijuna eura.

Najviše novca odlazi u zdravstvo, pa u školstvo, pa u socijalu koje su naše primarne djelatnosti. Građani mogu očekivati nastavak investicijskog ciklusa u školstvo, tu je gradnja škole u Viškovu i Rešetarima čime bismo osigurali svim školama rad u jednoj smjeni.

Nova su ulaganja u sustav zdravstva Centra za hitnu pomoć i primarnu zdravstvenu zaštitu na Rujevici. Nakon zdravstva i školstva, došli su na red i domovi za starije, rekao je Komadina koji se nada povećanju proračuna već u prvom rebalansu.

Na proračun je pristiglo pet amandmana oporbe od kojih su tri bila valjana, a riječ je bila o financiranju Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc koji je podnio Mostov Josip Katalinić te o Zračnoj luci Rijeka i Mrtvaškoj koje su podnijeli nezavisni Iva Rinčić i Boris Popović. Komadina je odbio sve predložene amandmane.

Komadina: Amandmani nisu potrebni

– Ovaj proračun je stabilan i održiv, to jamčim. Drago mi je da imam protivnike jer netko je rekao da protivnika nema samo čovjek bez karaktera.

Amandmani nisu potrebni jer sredstva postoje u proračunu, a što se tiče plaćanja kazališta s objašnjenjem da u njega dolazi 40 posto publike izvan koja živi izvan Rijeke pitam vas gdje je onda Rijeka, u kojoj županiji?

Svatko od nas ima pravnu osobu za koju treba brinuti i naravno da smo spremni brinuti za Lopaču i pomoći u kupnji Teatra Fenice, ali zna se što je zadaća osnivača.

Popović je proračunu dao ocjenu tri, a ja ću mu reći da je i Einstein imao tri, a bio je Einstein. I sad neću više daviti jer će me zamjenik predsjednka Skupštine šutnuti s govornice, rekao je Komadina u svojem završnom obraćanju oko proračuna i nakon što je zamjenik predsjednika Skupštine Željko Lambaša koji je danas na tom mjestu privremeno zamijenio Marka Borasa Mandića, izgubio strpljenje s trajanjem vijećničke rasprave o proračunu.

– Ovo je proračun, a ne rasprava, inzistirao je Lambaša koji je zbog duljine vijećničkih komentara htio ukinuti drugi krug rasprave oko proračuna za 2024. godinu.

“Protezanje koliko je ponjava duga”

Pritom je njegovo mišljenje da je županijski proračun za sljedeću godinu jako dobar i da se treba “protezati koliko je ponjava duga”.

Predsjednik Kluba HDZ-a Sanjin Vrkić rekao je kako vijećnici ove stranke smatraju da je proračun je temeljni financijski, ali i svojevrsni politički dokument.

– Mi u Klubu HDZ-a smatramo da je proračun, općenito govoreći nerealan i nerazvojan, a niti prati nove potrebe u različitim segmentima, mnogi programi i projekti se prepisuju iz godine u godinu.

Kada kažemo nerazvojan, onda se misli prije svega na razvoj vlastitog gospodarstva i jače poticanje poduzetništva gdje smatramo da nedostaje ideja za njegovo poticanje i potporu.

Vrkić: Poduzetništvu marginalna pozornost

I gospodarstvo i poduzetništvo moraju biti na višoj ljestvici prioriteta u proračunu zato se on i ne može u cijelosti nazivati razvojnim proračunom.

Kao i prethodnih godina, poduzetništvu se pridaje marginalna pozornost, pa se tako planiraju ista sredstva kao i u 2023. odnosno 1,54 milijuna eura, dok se u 2025. godini planiraju čak i smanjiti za 0,23 milijuna eura i tek se u 2026. planiraju povećati za 0,98 milijuna eura.

U postotku proračuna za 2024. godinu to iznosi tek 0,6 posto. Zbog svega navedenog te zbog nedostatka jačeg ulaganja u Zračnu luku Rijeka, demografsku obnovu, poticajnu stanogradnju, zaštitu okoliša na koju odlazi samo 0,6 posto ukupnog udjela, klub HDZ-a neće podržati proračun za 2024. godinu.

Naravno, može se reći da je ovaj proračun socijalan jer su prioriteti u području zdravstva, školstva i socijalne skrbi, i to je pozitivna strana ovog dokumenta, poručio je Vrkić.

Popović: Razumijem da planiramo najgore, ali…

Boris Popović pak smatra da je proračun neambiciozan i da su gospodarstvo i demografija u njemu potpuno zanemareni.

– Razumijem način da planiramo najgore, a nadamo se najboljem. To je ovaj proračun, rezultat toga je da imamo najsporiji rast od svih primorskih županija. Proračun je neambiciozan, ziheraški.

U proračunu je za gospodarstvo planirano dva posto, a za demografiju svega 0,21 posto sredstava, rekao je Popović kojeg je SDP-ov Marko Mataja Mafrici ispravio u, kako je kazao, stalnom ponavljanju istog lajtmotiva, a to je da se PGŽ najsporije razvija ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svemiru.

– Međutim, po indeksu na razvijenosti mi smo u vrhu, a u inozemnim ulaganjima apsolutno prvi, istaknuo je Mataja Mafrici.

Iva Rinčić je podsjetila da je ovo je treći koji usvaja ovaj saziv Skupštine i posljednji prije lokalnih izbora 2025. godine.

– Ove godine prema mojem saznanju pregovora oko proračuna uopće nije bilo. Dobre strane ovog proračuna su da je on uredan i stabilan, no pitanje je hoće li polučiti promjenu.

Treba izaći iz zone komfora da bismo pokrenuli promjenu, a nisam ni očekivala da će naši amandmani vezani za Zračnu luku Rijeka i Mrtvašku biti usvojeni jer su to problemi koji se očito ne žele riještiti, rekla je Rinčić.

Zaiskrilo između AM i Možemo!

Zaiskrilo je između Bojana Kurelića iz Akcije mladih i Morene Lekan iz Možemo!. Kurelić ju je podsjetio na njezin govor na usvajanju prošlogodišnjeg proračuna u kojem je prozvala izvršnu vlast da nisu preuzeli odgovornost za Mrtvašku.

Lekan je tada županu poručila da može imati najbolji i najkvalitetniji proračun, no ako se provodi na neodgovoran način, onda je džabe krečio. Zauzvrat je Lekan Akciju mladih neizravno prozvala zbog destruktivnosti.

– U periodu smo sveopćeg rasta cijena i inflacije i naš najveći cilj bi trebao biti kako smanjiti posljedice toga. PGŽ je pokušala ići u tom smjeru na svim razinama, a mi smo mogli smo biti protiv svega ili smo mogli pokušati nešto promijeniti, rekla je Lekan.

Koji je problem sa Zračnom lukom?

Aktualni sat obilježila je rasprava o Zračnoj luci Rijeka. Sanjin Vrkić je iz odgovora koji je dobio od Zračne luke Rijeka zaključio kako postoji problem u komunikaciji Turističke zajednice Kvarnera i riječke zračne luke budući da TZ Kvarnera izbjegava pružiti tražene informacije i uključiti Zračnu luku u rad svojih tijela.

Vrkić smatra da očito postoje dvije istine o radu Zračne luke Rijeka zbog čega je od Komadine zatražio hitan sastanak svih dionika, kako bi se krenuo riješavati ovaj problem koji očito postoji.

– Ako želimo da opstane Zračna luka Rijeka, moramo se uključiti svi u povećanje njezinog prometa, smatra Vrkić.

Komadina je pak objasnio kako djelatnost ugovaranja zračnih linija ide redovito, javljaju se avioprijevoznici koji traže sredstva za oglašavanje i TZ Kvarnera daje sredstva te čak 86 posto putnika u Zračnu luku Rijeka dolazi zahvaljujući udruženom oglašavanju.

– Recite u kojem formatu sastanak hoćete, ja sam barem poznat po tome da imam volje i živaca za sastanke, poručio je Vrkiću Komadina.

Svima raste promet, osim Rijeci

Borisa Popovića pak brine da promet svih zračnih luka u Hrvatskoj značajno raste, a Rijeka je po broju putnika gotovo deset puta manja nego Zadar.

– Broj turista koji su došli ove godine zrakoplovima porastao je 15 posto. Prvo se ulagalo u Split, pa Dubrovnik, pa Zadar, valjda je došlo i vrijeme za Rijeku.

Ne mogu vjerovati da se mi još uvijek vidimo kao auto-destinacija. Morate uložiti da biste dobili, rekao je Popović koji je inzistirao da mu Komadina odogovri je li strateška odluka Županije da poveća promet putnika na riječkom aerodromu.

– Ovo što vi pitate trebate pitati direktora Zračne luke. Zato je direktor. Mi kao turistička zajednica dajemo svoj doprinos i ne znam kakvo bi poslovanje aerodroma bilo da ga ne dajemo.

Drago mi je da sam uveo taj sustav udruženog oglašavanja jer sam siguran da bi Zračnoj luci Rijeka bez toga bilo puno teže, odgovorio je Komadina dodajući kako preko dvadeset posto budžeta TZ Kvarnera ide u udruženo oglašavanje, a turista iz avioprijevoza u PGŽ-u je svega 2,5 posto.