Primorsko- goranski župan Zlatko Komadina ustvrdio je u ponedjeljak da bi Zračna luka Rijeka i njezin direktor “trebali raditi svoj posao, a ne prozivati Turističku zajednicu Kvarnera u medijima“, ocijenivši  to kontraproduktivnim.

“Zračna Luka Rijeka trebala bi raditi svoj posao, kao i njen direktor, a to je organizacija i upravljanje aerodromom, a ne prozivati Turističku zajednicu Kvarnera u javnom prostoru”, rekao je Komadina na redovitoj konferenciji za novinare u Županijskoj upravi.

Što se tiče Turističke zajednice (TZ) Kvarnera, dodao je, u zadnjih desetak godina je kroz zajedničko oglašavanje Zračne luke Rijeke uloženo 10 milijuna eura te su dovedeni svi zračni prijevoznici koji su se javili na natječaj HTZ-a.

Župan Komadina, koji je ujedno i predsjednik Skupštine i Turističkog vijeća Turističke zajednice Kvarnera, napomenuo je da se svake godine angažira oko milijun eura za taj sustav te da 84 posto putnika dolazi upravo avionima, koji su „dignuti“ kroz sustav oglašavanja.

“Ne vidim čemu ta polemika, naša zračna luka je turistička, nema veliki promet putnika jer naša struktura smještajnih kapaciteta ne podržava avio-goste, za razliku od Istre, koja ima viškove kapaciteta, koje mogu puniti agencije”, rekao je te dodao da se turistički kapaciteti u Primorsko-goranskoj županiji pune individualnim gostima i da su u pravilu auto-destinacija za goste iz južnog dijela Njemačke, Austrije, Mađarske i Slovenija, koji su na pet sati vožnje.

“To što radimo je da održimo Zračnu luku na životu, da ponudimo i avioprijevoz, a vremenom će taj dio možda i rasti jer se pokušavamo probiti i na dalja tržišta s kojih ima smisla ići avionom”, rekao je.

Unija Kvarnera je početkom rujna uputila otvoreno pismo županu i direktorici Turističke zajednice Kvarnera u kojem je postavljeno i pitanje o padu putničkog prometa u Zračnoj luci Rijeci, na što su iz TZ uzvratili također pismom navodeći da o rezultatima i manjem broju putnika treba pitati Upravu te da je kroz udruženo oglašavanje uloženo oko 10 milijuna eura.

Iz Uprave Zračne luke Rijeke potom su poručili TZ Kvarnera da Primorsko-goranska županija “ne postoji za zrakoplovni turizam i potpuno je neprepoznata na dalekim tržištima, a avioprijevoznici ukidaju postojeće linije”.

Predstavnik radnika u NO Zračne luke Rijeka ocijenio je netočnim da je Zračna luka odgovorna za ugovaranje letova i broja putnika budući je Komadina naložio da, zbog iznimne važnosti projekta udruženog oglašavanja i ulaganja u provedbu promotivnih aktivnosti putem avioprijevoznika, koje su nužne za ugovaranje novih letova, to obavlja isključivo TZ Kvarnera, uz savjetodavnu potporu Zračne luke.

Županiji odobreno 2,8 milijuna eura za energetsku obnovu Doma za starije Mali Kartec

Primorsko-goranska županija osigurala je sredstva za sufinanciranje energetske obnove Doma za starije Mali Kartec na Krku, izvijestio je župan Zlatko Komadina na redovitoj konferenciji za novinare. Od ukupno prihvatljivih troškova u iznosu od 2,8 milijuna eura, bespovratnim sredstvima financirat će se 80 posto investicije, odnosno 2,2 milijuna eura. Energetska obnova obuhvaća radove na kompletnoj ovojnici zgrade, zamjenu vanjske stolarije, ugradnju dizalice topline, ugradnju novih solarnih kolektora, izmjenu rasvjete te postavljanje fotonaponske elektrane. Na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija aplicirala je gotovo sve Domove zdravlja i Domove za starije osobe te se ubrzo očekuju rezultati evaluacija, priopćio je župan.

Govoreći o EU fondovima, istaknuo je i da je Primorsko-goranskoj županiji predviđena alokacija sredstava u iznosu od 31,7 milijuna eura za otočne projekte u sklopu Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027., a svaki otočni grad i općina kandidirali su po projekt, ukupno njih 12, među ostalim, izgradnju vatrogasnih domova i školskih sportskih dvorana te nabavku vatrogasne opreme.

Značajni broj nacionalnih i europskih priznanja

Proteklog tjedna u Primorsko-goransku županiju stigao je i značajan broj nacionalnih i europskih priznanja, dodao je župan Komadina. U izboru za najbolji županijski EU projekt, „Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza“ proglašen je najuspješnijim projektom za doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici dok je u finalu izbora, kojeg provode Jutarnji list, portal župan.hr, Hrvatska zajednica županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, bio i županijski “Centar za posjetitelje Velike zvijeri“ u Staroj Sušici.

PGŽ projekt „Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana“ i brend “Kvarner Maritime Heritage”, kojeg je osmislila Turistička zajednica Kvarnera s partnerima u okviru EU projekata Mala barka 2 i Arca Adriatica, čiji je nositelj Primorsko-goranska županija, osvojili su BIG SEE Tourism Design Award 2023 u kategoriji „Creative Story and Identity as Experience“ u Ljubljani dok je Turistička zajednica Kvarnera, u okviru osvajanja titule Europske regije gastronomije, s kratkim filmom “It`s all about the taste” osvojila prvo mjesto u kategoriji “Linking Urban and Rural” na svjetskom natjecanju Food Film Menu. „Smatram da su ovo dobre vijesti za sve naše građane i dokaz da kandidiramo dobre projekte što je očito prepoznato i izvan Hrvatske“, komentirao je Komadina.

Župan je najavio i tradicionalni susret župana s gradonačelnicima i općinskim načelnicima koji će se održati 12. i 13. listopada na Rabu. Na sastanku će se razgovarati o primjeni novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, rekonstrukciji i sanaciji obale u luci Rab, BFC SEE certifikatima te mogućnostima za daljnje suradnje.

Na novinarsko pitanje o statusu projekta Doma za starije osobe u Kostreni u kojem je Primorsko-goranska županija projektni partner, župan je odgovorio da će održati sastanak s načelnicima istočnog dijela županije čiji bi mještani gravitirali tom domu kako bi razmotrili model financiranja i realizacije projekta. Podsjetimo, Općini Kostrena u svojstvu prijavitelja, odobreno je 6,1 milijun eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka za projekt “Izgradnja i opremanje centara za starije osobe“ ukupne vrijednosti oko 20 milijuna eura.