RIJEKA – Župan Zlatko Komadina se na redovnom tjednom susretu novinarima osvrnuo na izjave ministra Olega Butkovića i HDZ-ovog kandidata za primorsko-goranskog župana Garija Cappellija prilikom objave njegove kandidature za župana.

Cappelli i Butković u nedjelju su HDZ-ovu kampanju za župana PGŽ-a pod motom “Biraj Garija” započeli na Marišćini za koju kažu da je jedini Komadinin ozbiljni projekt koji je postao simbol tehnološkog i financijskog kolapsa.

– Očito je da će kampanja biti prljava kad je počela na zoni za otpad. Čak i Lolek i Bolek znaju da je Marišćina državni projekt, i ne samo Marišćina, već i Kaštijun i još deset takvih koji su, ili u tijeku izgradnje, ili će biti izgrađeni. Investitor Marišćine bio je Fond za zaštitu okoliša i to svi dobro znaju, a država ju je financirala putem predpristupnih fondova Europske unije. Ekoplus je postao suvlasnik na temelju otkupa zemljišta koje su financirali Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija, a što se tiče zatvaranja Marišćine, Županijska skupštna donijela je jednoglasnu odluku da Marišićinu treba zatvoriti ili srediti. Prema tome, gospodu upućujem na ministra Ćorića da im on pojasni, ako im već nije jasno, izjavio je Komadina.

Marišćine se dotaknuo i županijski pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj i upravljanje projektima Ljudevit Krpan, ističući kako u slučaju Marišćine sukno i škare ima ministarstvo zaduženo za gospodarenje otpadom.

– Sustav prihvata primarno selektiranog otpada ne postoji. Komunalci su dovedeni u situaciju da skupo plaćaju da primarno selektirani otpad netko uzme čime je ugoroženo poslovanje. Osim što ne postoji taj prvi dio sustava, ne postoji ni zadnji dio, a to je prihvat goriva iz otpada. Sve je javno dostupno pa i dvostrani sporazum Republike Hrvatske s Europskom komisijom vezano za gradnju ovog centra kao i Kaštijuna. Dostupno je i tko je nositelj projekta, tko je voditelj i tko je ugovorio radove u realizaciji samog projekta, a u ovom trenutku Ekoplus je trgovačko društvo koje se bavi centrom za gospodarenje otpadom Marišćina. Centri Marišćina i Kaštijun imaju iste probleme, a to je neorganiziran i nekvalitetan sustav gospodaranja otpadom kojeg jedino može riještiti Ministarstvo zaštite okoliša, poručio je Krpan.

Krpan je izvijestio da je Županija dala suglasnost svojoj Regionalnoj razvojnoj agenciji za sklapanje ugovora sa svim jedinicama lokalne samouprave Gorskog kotara za izradu plana razvoja Gorskog kotara. Prema njegovim riječima, to je logičan nastavak aktivnosti PGŽ-a nako što je formirana ispostava Regionalne razvojene agencije u Gorskom kotaru s dva zaposlenika koji pomažu tamošnjim jedincima lokalne samouprave na pripremi i provedbi projekata, osobito onih koje financira Europska unija. Krpan je podsjetio i na niz zaključaka i zahtjeva prema središnjoj vlasti za razvoj ovog područja kao i fond za razvoj Gorskog kotara kojeg je PGŽ osnovala 2019. godine i koji ove godine raspolaže s milijun i pol kuna čija bi raspodjela uskoro trebala krenuti.

– Obaveza je Ministarstva regionalnog razvoja je da napravi program razvoja brdsko-planinskog područja, no mi niti nacrt do danas nismo vidjeli. Kako ne bismo svi zajedno čekali, odlučili smo napraviti razvojni dokument sa svim gradonačenicima i načelnicima Gorskog kotara na temelju kojeg će se europska sredstva za razvoj ovog područja moći korisiti. Idemo i u razvoj mreže sanjkališta na području Gorskog kotara, a prošli tjedan župan je uputio dopis voditelju koordinacije Gorskog kotara Toniju Štimcu s nacrtom tog projekta prema kojem bi se u naredne četiri godine uložilo 6,5 milijuna kuna, s time da bi omjer uloženih sredstava bio 80 naprama 20, odnosno 6,5 milijuna kuna iznosila bi sredstva Županije, objasnio je Krpan.