Na današnjoj tiskovnoj konferenciji Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru upozoreno je na nastavak rasta inflacije i sve teže uvjete života građana u Hrvatskoj.

O temi „Skuplji život iz dana u dan: kako inflacija pogađa građane?“ govorili su saborska zastupnica Sanja Radolović te saborski zastupnik Boris Piližota.

Na početku konferencije Sanja Radolović istaknula je kako je inflacija u Hrvatskoj postala trajni i rastući problem koji izravno utječe na životni standard građana.

Naglasila je kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) revidirao prognoze gospodarskog rasta Hrvatske, čime je, prema njezinim riječima, „raspršena optimistična slika koju prezentira Vlada“.

Posebno je kritizirala procjene inflacije, ističući da su državne institucije u početku značajno podcijenile stvarne stope rasta cijena.

Radolović je upozorila kako se inflacija u Hrvatskoj već dulje vrijeme kreće iznad očekivanja, dok se istovremeno, kako tvrdi, odgovornost prebacuje između institucija.

Posebno je spomenula da su ranije pogrešne procjene stope inflacije dodatno narušile povjerenje građana u ekonomske politike Vlade.

Govoreći o strukturi inflacije, naglasila je tri ključne komponente: hranu, energente i stanovanje.

„Cijene stanova u Hrvatskoj eksplodirale su u posljednjih nekoliko godina. Samo u protekloj godini zabilježen je rast od 14,1 posto, a u posljednjih pet godina čak oko 60 posto“, istaknula je.

Posebno se osvrnula na problem priuštivog stanovanja, navodeći kako je mladim obiteljima gotovo nemoguće kupiti stan bez dugoročnog zaduživanja koje često prelazi 30 godina, uz visoke mjesečne rate.

„Pravo na dom, koje bi trebalo biti ustavno zajamčeno, za mnoge mlade ljude u Hrvatskoj postaje nedostižno“, poručila je Radolović.

Dodala je i kako inflacija ne pogađa sve građane jednako, ističući da umirovljenici i građani s najnižim primanjima trpe daleko veći teret rasta cijena.

Kritizirala je i Vladine mjere za suzbijanje inflacije, navodeći kako su se one uglavnom svodile na ograničavanje cijena određenog broja proizvoda.

„Prvo se govorilo o 30 proizvoda, pa o 100, i to često proizvoda na koje je već primijenjena snižena stopa PDV-a“, rekla je.

Radolović je također upozorila na, kako tvrdi, visoke profite banaka i trgovačkih lanaca tijekom inflacijskog razdoblja, navodeći da su banke značajno povećale dobit u posljednjih nekoliko godina.

Posebno je istaknula i problem energetike, tvrdeći da subvencije koje država provodi zapravo financiraju sami građani kroz proračun, uključujući i sanaciju HEP-a.

Zaključno je poručila kako Hrvatska, unatoč prirodnim resursima, i dalje nema jasnu energetsku strategiju te ostaje ovisna o uvozu energenata.

U drugom dijelu konferencije Boris Piližota naglasio je kako inflaciju ne treba promatrati kroz brojke, već kroz stvarni život građana.

„Inflacija nije samo broj na papiru. Ona je trenutak kada za 100 eura danas iz trgovine odlazite s upola manje proizvoda nego prije dvije godine“, rekao je.

Istaknuo je kako inflacija najteže pogađa ranjive skupine, uključujući umirovljenike i obitelji koje se svakodnevno suočavaju s izborom između osnovnih životnih potreba.

Prema njegovim riječima, inflacija u Hrvatskoj nije samo ekonomski, nego i politički problem. Kao ključni uzrok naveo je visoku ovisnost o uvozu hrane.

Piližota je upozorio kako Hrvatska godišnje uvozi više od 6,5 milijardi eura hrane, dok se domaća proizvodnja kontinuirano smanjuje.

„Danas imamo apsurdnu situaciju – izvozimo pšenicu, a uvozimo kruh; izvozimo telad, a uvozimo meso“, rekao je.

Posebno je upozorio na pad samodostatnosti u proizvodnji osnovnih prehrambenih proizvoda, uključujući krumpir, gdje Hrvatska, prema dostupnim podacima, sve više ovisi o uvozu.

Kritizirao je i učinkovitost korištenja europskih poljoprivrednih fondova, navodeći kako unatoč milijardama eura potpora domaća proizvodnja nije značajno porasla.

„Poljoprivredna proizvodnja ostala je na razini iz 2010. godine. To nije tržišni trend, to je rezultat politika“, istaknuo je.

Dodao je kako je domaća poljoprivreda sustavno zanemarivana, dok su trgovački lanci i uvoznički sektor ostvarivali rekordne prihode i profite.

Piližota je također upozorio na promjene metodologije izračuna potrošačke košarice, tvrdeći kako one ne prikazuju stvarni trošak života, nego razinu odricanja građana.

„Danas se ne mjeri koliko život košta, nego koliko su se ljudi morali odreći da bi preživjeli“, rekao je.

Zaključno je poručio kako inflacija u Hrvatskoj nije sudbina, nego posljedica političkih odluka.

„Skuplji život iz dana u dan nije nešto što se mora prihvatiti. To je izbor koji se može promijeniti“, zaključio je Piližota.

SDP-ovi zastupnici poručili su kako inflacija u Hrvatskoj i dalje ozbiljno opterećuje građane, posebice kroz rast cijena hrane, stanovanja i energenata, te upozorili na potrebu promjene ekonomskih i poljoprivrednih politika kako bi se osigurala veća otpornost domaćeg gospodarstva i bolji životni standard građana.