Primorsko-goranska županija još uvijek nema odgovore na otvorena pitanja poslana ministru zdravstva Viliju Berošu kad je riječ o nacrtu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji, između ostalog, predviđa centralizaciju županijskih zdravstvenih ustanova čiji bi osnivač, umjesto županija, tako postala država.

– Prošlo je već gotovo mjesec dana otkad je nacrt novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ugledao svjetlo dana. Udruga poslodavaca u zdravstvu, kao i druge stručne udruge, negativno su se očitovale o tom prijedlogu, a prije desetak dana održana je i sjednica županijskog Savjeta za zdravstvo koja se također negativno očitovala iz više razloga.

Jedna je da ovo nije reforma kakva se traži, a drugi je »podržavljenje« institucija i ustanova u zdravstvu, koje su sada u nadležnosti županija.

Prošlo je mjesec dana i nikakvog konkretnog očitovanja od ministra Beroša nismo dobili. Smatramo da to nije u redu jer se time zanemaruje stručan pristup temi, kazao je na redovnom susretu s novinarima zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut.

Podsjetio je da je Primorsko-goranska županija u posljednje četiri godine uložila u zdravstveni sustav 250 milijuna kuna, odnosno svaku treću kunu iz svojih izvornih prihoda.

Struka ili politika?

– Htio bih postaviti nekoliko pitanja ministru Berošu, ako ćemo o ovom zakonu argumentirano raspravljati. Interesira nas koji su razlozi za »podržavljenje« zdravstvenih institucija, jer javna nabava sigurno nije, a gubitaka što se PGŽ-a i županijskih institucija tiče, kod nas nema.

Zasad nismo vidjeli nikakvu stručnu podlogu i zanima nas je li riječ o stručnom ili političkom prijedlogu. Također, ako dođe do centralizacije, hoće li država nastaviti ulagati u nadstandard i specifične potrebe županije, i konačno, koji su razlozi centralizacije specijalnih bolnica koje u našoj županiji posluju pozitivno i želimo čuti od ministarstva da se javno otkloni mogućnost da je razlog »podržavljenja« specijalnih bolnica njihova prodaja, istaknuo je Braut.

Zamjenik Braut je skrenuo pozornost na, kako je kazao, diskriminatoran položaj poduzetnika iz PGŽ-a koji su se našli na rezervnoj listi pozitivno ocijenjenih projekata u okviru poziva »Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju« zbog nemogućnosti ostvarivanja maksimalnog broja bodova prema kriteriju razvijenosti područja s kojeg dolaze.

Ravnopravan tretman

– Najmanje bodova dodjeljivano je poduzetnicima s najrazvijenijih područja, a u to se ubraja naša županija.

Iako je namjera da se prednost da poduzetnicima sa slabije razvijenih područja pozitivna, potrebno je istaknuti da je temeljna svrha navedenog poziva primarno jačanje konkurentnosti poduzeća na domaćim i svjetskim tržištima, osobito u okviru negativnih gospodarskih kretanja povezanih s pandemijom, a ne isključivo razvoj nerazvijenih područja, istaknuo je Braut koji smatra da ova praksa može dovesti do odljeva poduzetničkih aktivnosti i premještanja pogona i sjedišta tvrtki u druge županije gdje će im biti lakše ostvariti dodatne bodove i dobiti bespovratna sredstva.

Zatražen je hitan sastanak s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kako bi se ujednačila praksa te poduzetnici iz PGŽ-a imali ravnopravan tretman.

Regija poželjna za život i rad

Primorsko-goranska županija usvojila je plan razvoja za razdoblje 2022.-2027., izvijestio je resorni pročelnik Ljudevit Krpan.

Plan definira viziju PGŽ-a kao konkurentne, pametne, održive i društveno pravedne regije poželjne za život i rad, a temelji se na pet tematskih prioriteta: konkurentno gospodarstvo, djeca i mladi, zelena tranzicija, obrazovanje, ravnomjerni razvoj i dostizanje europskog standarda.

U sklopu plana prepoznato je i 200 projekata, a dio se očekuje realizirati uz pomoć resornih ministarstava i javnih tijela, odnosno bespovratnog financiranja.

– Za ravnomjerni razvoj županije raspoređeno je 400.000 kuna projektima općina Fužine, Lokve, Čabar i Brod Moravice, a na sastanku dožupana Petra Mamule, resornih upravnih odjela i Turističke zajednice Kvarnera s direktorom Turističke zajednice Gorskog kotara dogovorena je mogućnost realizacije projekata koji su planirani masterplanom razvoja turizma Gorskog kotara, rekao je Krpan.

Napomenuo je i da je izvršena donacija ekoopreme Županijskim lučkim upravama u vrijednosti od 250.000 kuna, a 18 škola uključilo se u Školsku shemu, program Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koji osigurava besplatne obroke voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda za školsku djecu u vrijednosti od 370.000 kuna.