Jednoglasnom odlukom Općinskog vijeća Klana, Općina Klana postala je novi, deseti član sustava urbane aglomeracije Rijeka, uz gradove Kastav, Kraljevica i Opatija te općine Čavle, Mošćenička Draga, Lovran, Viškovo i Kostrena.

U obrazloženju informacije o ustrojavanju urbane aglomeracije Rijeka, viša savjetnica riječkog gradonačelnika Nataša Zrilić podsjetila je vijećnike kako se, uz riječku, u Hrvatskoj planira organizacija još tri urbane aglomeracije – zagrebačke, splitske i osječke, a radi se o preduvjetu bolje realizacije sredstava europskih fondova.

– Putem tog sustava za Hrvatsku je do 2020. godine, za sve četiri urbane aglomeracije, planirano 345.351.269 eura, a iznos je najvećim dijelom predviđen iz Europskog fonda za regionalni razvoj (73,36 posto), dok je iz Kohezijskog fonda planirano 14,48 posto i iz Europskog socijalnog fonda 12,16 posto. Kao glavni kriteriji ulaska u aglomeraciju istaknuti su udio dnevnih migranata, odnosno zaposlenih iz okolnih jedinica lokalne samouprave u grad, središte urbanog područja, u ovom slučaju Rijeku, koji treba biti veći od 30 posto, prostorni kontinuitet urbane aglomeracije i, kao dodatni kriterij, održivost prometnog i infrastrukturnih sustava. U slučaju Općine Klana, koja prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 1975 stanovnika te ukupnu površinu od 94 četvorna kilometra, taj je udio dnevnih migranata 38,85 posto, pa možemo kazati da je Klana već prirodno u aglomeraciji, kazala je Zrilić.

Nakon obrazloženja savjetnice Zrilić, nitko od vijećnika nije se uključio u raspravu te je donesena jednoglasna odluka da i Općina Klana uđe u suatav urbane aglomeracije Rijeka. Tek je načelnik Matija Laginja (HDZ) kazao kako je Općina već prije o svim nejasnoćama i sumnjama vezanim uz sustav urbane aglomeracije uputila dopis nadležnom ministarstvu, od kojega je dobila potrebna pojašnjenja.

– Mi smo po svemu ruralni dio Hrvatske i Primorsko-goranske županije, pa smo se bojali da se ulazak u jednu takvu urbanu aglomeraciju ne »kosi« s tom činjenicom. To je bila jedna od najvećih sumnji koja nas je brinula, a o čemu smo dobili potrebna objašnjenja. Rečeno nam je da možemo povući europska sredstva i po jednoj i drugoj osnovi, što će nam dobro doći za budući razvoj našega kraja. Očekujemo da ćemo na ovaj način lakše doći do financijskih sredstava kojima bismo, primjerice, mogli urediti zajedničke vodovodne ogranke, radne zone, pa i bivšu vojnu imovinu – kazao je Laginja.