Svjetski dan Alzheimerove bolesti Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka s Gradom Rijekom obilježila je prigodnim predavanjima u Gradskoj vijećnici.

Doc. prim. dr. Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju, dr. Valentino Rački s Klinike za neurologiju i prof. Ines Torić sa Zavoda za kliničku psihologiju, svi s riječkog KBC-a govorili su o ranoj dijagnozi Alzheimerove bolesti i psihološkoj potpori te Centru za kognitivnu neurologiju, Klinike za neurologiju. Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju, kaže kako je na Alzheimerovu bolest potrebno reagirati i lokalno i globalno.

– Prevencija je jako bitna, potrebno je raditi na kognitivnim funkcijama, pogotovo ljudi koji imaju rizične faktore za moždani udar, visok šećer, tlak. Potrebno je biti fizički aktivan, družiti se, učiti nove stvari te redovito odlaziti liječniku.

Postoje oblici liječenja koji mogu umanjiti simptome te usporiti progresiju bolesti, a promjenom životnog stila te zdravim životnim navikama također možemo neke stvari promijeniti, a kaže dr. Vuletić.

Dodat će kako će u godinama koje dolaze biti sve više osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti, jer se vijek života produžuje, a Alzheimer se javlja u starijoj životnoj dobi.

5 do 10% oboljenja naslijedno

To jest, Alzheimerova bolest najčešće se javlja poslije 65. godina života, a nasljedni oblici i prije 60. godine. Dr. Valentino Rački kaže kako je oko 5 do 10 posto oboljenja od Alzheimerove bolesti nasljedno.

– Ako se bolest ranije otkrije i rano se promijeni životni stil te primijeni liječenje, možemo produžiti kognitivne funkcije osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Iako još uvijek nemamo lijeka koji bi djelovao na uzrok bolesti, možemo napraviti neke stvari kojima ćemo usporiti progresiju, kaže dr. Rački.

Glavni simptomi su gubitak pamćenja, poremećaj mišljenja, promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika koji onemogućavaju izvršavanje svakodnevnih aktivnosti.

Klinička psihologinja Ines Torić kaže kako je psihološka potpora važna kod svih kroničnih, pogotovo progresvinih bolesti, kakva je Alzheimerova bolest.

Važnost psihološke podrške

– Psihološka podrška posebno je važna oboljelima na samom početku bolesti. Jer, oboljelog treba usmjeriti da svoje resurse, koji su zdravi, usmjeri na liječenje, pridržavanje liječničkih savjeta i na kognitivni trening. S druge strane, kad govorimo o obitelji oboljelih, psihološka potpora također je važna, jer članovi obitelji doživljavaju stalne promjene, kao i sami oboljeli.

Vide da njihovi najbliži mogu učiniti manje nešto što su mogli ranije i onda razumijemo da se javljaju osjećaji frustracije i da je to deprimirajuće.

Važno je naći načina i da se obitelj oboljelog suoči s dijagnozom, kako bi i ona mogla adekvatnije sudjelovati u liječenju oboljelog, reći će klinička psihologinja Ines Torić.

Na Klinici za neurologiju riječkog KBC-a postoji savjetovalište za oboljele od Alzheimerove bolesti te za članove njihovih obitelji.

120.000 oboljelih u Hrvatskoj

Oni koji već imaju postavljenu neurološku dijagnozu i potreban im je savjet kako se nositi i živjeti s neurološkom bolešću, mogu se obratiti na e-mail adresu: [email protected].

Povratno će dobiti informaciju o datumu dolaska i odabranom odgovarajućem supspecijalistu ili drugom članu multidisciplinarnog tima. E-mail adresa nije predviđena za postavljanje dijagnoze, davanje drugog mišljenja ili korigiranje terapije, navode iz KBC-a.

Iz KBC-a Rijeka kažu kako Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu živi preko 50 milijuna osoba s demencijom i prosječno je svake godine preko 10 milijuna novooboljelih.

Procjenjuje se da će do 2050. godine u svijetu biti 100 milijuna osoba s demencijom. U Hrvatskoj, procjenjuje se, ima 120 tisuća oboljelih, a prema statističkim procjenama prevalencije od svih demencija, u populaciji i Primorsko-goranskoj županiji je oko 3550 dementno oboljelih, a svake godine oboli oko 800 novih osoba. Od toga, na Alzheimerovu bolest otpada oko 2000 bolesnih u PGŽ i oko 500 novooboljelih godišnje.