Simpozij

Kako okončati epidemiju HIV-a u Hrvatskoj?

Sanja Gašpert

Ambiciozan je to, ali i ostvariv cilj, zaključeno je na simpoziju u organizaciji Klinike za infektivne bolesti KBC Rijeka



Klinika za infektivne bolesti KBC-a Rijeka na čelu s predstojnicom doc. dr. Irenom Slavuljicom, u suradnji sa zagrebačkim infektolozima prof. dr. sc. Josipom Begovcem i prim. Šimom Zekanom ispred Hrvatskog društva za infektivne bolesti, organizirala je dvodnevni simpozij pod nazivom »Kako okončati epidemiju HIV-a u Hrvatskoj«, koji je danas započeo u Rijeci, a održava se još i sutra.


Otvarajući simpozij, ravnatelj riječkog KBC-a prof. dr. Alen Ružić istaknuo je da KBC Rijeka kontinuirano prati i bez odgode uključuje dostupne suvremene dijagnostičke i terapijske metode u svim područjima kliničkog rada.


Tako i ovaj primjer edukativnih aktivnosti i razmjene iskustava na području liječenja i prevencije HIV-a predstavlja usklađivanje postojeće prakse s najnovijim međunarodnim smjernicama, naglasio je ravnatelj Ružić.


Značajan napredak




Prošle godine zabilježeno je 1,5 milijuna novih zaraza HIV-om u svijetu, a od posljedica bolesti umrlo je 500.000 ljudi. Tema okončanja epidemije HIV-a je i dalje aktualna i predstavlja ambiciozan, ali s obzirom na napredak u prevenciji, dijagnostici i liječenju HIV-a, u budućnosti ostvariv cilj.


– Za realizaciju ovako ambicioznog cilja, neophodno je kombinirati veći broj mjera za sprečavanje zaraze. Najvažnija mjera prevencije HIV-a svakako ostaje odgovorno spolno ponašanje.



Strategija ranog testiranja i liječenja oboljelih od HIV-a igra središnju ulogu u nacionalnom programu suzbijanja epidemije. Naime, zahvaljujući značajnom napretku u liječenju, danas osoba oboljela od HIV-a ako redovito uzima antiretrovirusne lijekove (lijekovi za HIV) može očekivati normalan životni vijek.


Nadalje, HIV-pozitivne osobe koje se liječe, kada postignu nemjerljivu razinu virusa u krvi ne mogu zaraziti HIV-negativne osobe. Dakle, ranim otkrivanjem zaraze HIV-om i ranim liječenjem oboljelih preveniramo nove infekcije u populaciji, istaknuto je.


Visoka razina učinkovitosti


Sljedeća mjera važna u prevenciji HIV-a je predekspozicijska profilaksa (PrEP) – uzimanje antiretrovirusnih lijekova kako bi se spriječila zaraza HIV-om.


PrEP se provodi u osoba koje nisu zaražene HIV-om, no pod povećanim su rizikom za zarazu. Brojna klinička istraživanja dokazala su sigurnost i učinkovitost PrEP-a koja iznosi više od 90 posto, ako se redovito uzima.


PrEP je dostupan u Hrvatskoj od rujna 2018. godine i do sada se provodio samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu. S obzirom na potrebu unapređenja prevencije HIV bolesti i osiguravanja lakšeg pristupa novim metodama prevencije, u Klinici za infektivne bolesti KBC-a Rijeka uvodi se PrEP-a antiretrovirusnim lijekovima.


Važno je naglasiti da PrEP nije apsolutna zaštita protiv infekcije HIV-om, ali s odgovornim spolnim ponašanjem, ranim otkrivanjem i liječenjem oboljelih od HIV-a predstavlja neobično važnu kariku u zaustavljanju pandemije HIV-a, rečeno je na prvom danu simpozija.