Performans

Bakar postao bogatiji za zvjezdanu šetnicu, evo tko je sve dobio svoju zvijezdu na rivi

Sanja Gašpert

Bakarski velikani dobili su svoje zvijezde na rivi

Bakarski velikani dobili su svoje zvijezde na rivi

Na šetnici je postavljeno 25 zvijezda koje podsjećaju na poznate Bakrane, velike ljude koji su imali utjecaj na razvoj znanstvenog, društvenog i političkog života



“Bakar, kako to gordo zvuči!” naziv je perfomansa koji je na bakarskom jazu, ispred suvenirnice, privukao velik broj Bakrana i njihovih gostiju, a koji su organizirali bakarski fotograf Miljenko Šegulja i dizajner Dimitrij Čegodajev.


Drevni grad Bakar, poznat po svojim brojnim kulturnim i turističkim znamenitostima, koji posljednje dvije godine privlače sve veći broj turista, tako je postao bogatiji za šetnicu radnog naziva “25 zvijezda na bakarskoj rive”, na kojoj su imena dvadeset i pet bakarskih velikana.


Riječ je o poznatim Bakranima koji su svojim radom i djelom zadužili grad, u zemlji i svijetu pronijeli njegovo ime.




Bakar se teško može nazvati velikim gradom, ali rijetko je koji velegrad, pa čak i neke prijestolnice, dao svijetu toliko velikih ljudi koji su imali takav utjecaj na razvoj znanstvenog, društvenog i političkog života.


Nema sumnje da svi ovi i mnogi drugi istaknuti građani Bakra davno zaslužuju da budu ovjekovječeni u svom rodnom gradu.


Od Vinodolskog zakona


Bakarski velikani koji su dobili zvijezde su zastupnici Grada Bakra prilikom potpisivanja Vinodolskog zakona 1288 godine – plovan Krstiha, pop Grubeša, satnik Ivan, Derga, Vlčina i Nedrag, hrvatski velikaš Martin IV. Frankopan, koji je 1450. godine naredio da sagrade crkvu sv. Margarete u Bakru, hrvatski ban Petar Zrinski, koji je 1641. godine naredio da sagrade crkvu sv. Majke Božje od Porta u Bakru, svećenik Bartol Vinko Barčić, član zbora bakarskih kanonika, hrvatski ljetopisac te bakarski kroničar, autor povijesnih bilješki o Bakru »Povijest nekih drevnih spomenika Bakra«.


Tu je i Marija Terezija Austrijska, češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, koja je 13. svibnja 1778. godine poveljom Bakar proglasila slobodnim gradom, čime dobiva status slobodne trgovačke luke.



Svoju zvijezdu u Bakru dobili su i Vjenceslav Šoić, biskup Senjsko-modruške biskupije, političar i dobrotvor, najzaslužniji za obnovu konkatedrale sv. Andrije apostola u Bakru sredinom 19. stoljeća., Ante Starčević, hrvatski političar, publicist i književnik, prvi put postao je zastupnik u Hrvatskom saboru od grada Bakra, Adolfo Veber Tkalčević, istaknuti hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar, autor prve sintakse književnog jezika, Franjo Josip I., austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj, koji je 1849. godine naredio da se otvori javna nautička škola u Bakru, Narcis Damin, predavač prirodnih nauka na Nautičkoj školi u Bakru, poznati istraživač pauka u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Velebitu, Rudolf Desselbrunner, tiskar i nakladnik koji je osnovao tiskaru i knjigovežnicu u Bakru (1851.).


Također, zvijezde su dobili i Franjo Serafin Vilhar, skladatelj »Bakarske božićne mise«, Dragutin (Adolf) Hirc, učitelj na Građanskoj školi u Bakru koji je izradio dotad najveći herbarij hrvatskog bilja s više od 100 fascikala, što ga je kasnije darovao Medicinskom fakultetu, Andrija Mohorovičić, profesor na Nautičkoj školi u Bakru (od 1882.), gdje je predavao meteorologiju i 1887. godine osnovao meteorološku postaju u Bakru, Bogoslav vitez Trnski, liječnik, jedan od osnivača suvremenog zdravstvenog turizma i autor izdanja »O morskom zraku i morskih kupeljih«, koji je prihod od prodaje knjižice dao za pošumljavanje bakarskoga kraja.


Do Nike Cvjetkovića


Zvijezdu je dobio i Matija Mažić, bakarski kroničar, historiograf te publicist, podnačelnik grada Bakra i začetnik ideje o osnivanju bakarskog muzeja, Vladimir Varićak, akademik, matematičar, dekan Mudroslovnog fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, profesor u bakarskoj Pomorskoj školi, Artur Gervais, koji je 1918. godine u Bakru utemeljio i vodio Gradsku glazbu te postao zborovođom HPD-a »Sklad«, orguljašem župne crkve sv. Andrije i učiteljem glazbe i pjevanja.


Među bakarskim velikanima koji su zaslužili svoju zvijezdu su i Josip Sinčić, profesor strojarstva i upravitelj školskih brodova u Nautičkoj školi u Bakru, Miroslav Hirtz, zoolog, pjesnik i putopisac, Ivo Marochino, državni odvjetnik, bakarski historiograf, autor knjige »Grad Bakar kroz vjekove«, Mirko Korić, agronom, profesor, pokretač temeljnih genetičkih istraživanja u poljoprivredi koji je stvorio nove sorte pšenice, borac protiv gladi, Drago (Carolus) Gervais, hrvatski književnik i pjesnik, koji je od 1918. do 1931. godine boravio i radio u Bakru, Nikola Luzer, pisac, pjesnik i kulturni djelatnik te Niko Cvjetković, doktor medicine, kao bakarski historiograf te publicist objavio je brojne knjige i članke o povjesti društvenog života u gradu Bakru.


Početak velike inicijative


​Niz godina se ideja vrti u glavama Bakrana, ali tek sada je pronašla svoje utjelovljenje u performansu fotografa Miljenka Šegulje i dizajnera Dmitrija Čegodajeva »Bakar, kako to gordo zvuči!«.


– Znamo da je ovo tek početak i da ne samo da tih 25 ljudi zaslužuje svoju zvijezdu, već i puno više, ali nadamo se da će naši sugrađani nadopuniti ovaj red. Također se nadamo da će gradske vlasti podržati ovu ideju, pa da uskoro u našem lijepom gradu zajedno otvorimo pravo Šetalište Bakarskih velikana.


Ali da nije izrađeno od papira i kartona, već od bakra i kamena, kazali su autori perfomansa Šegulja i Čegodajev, koji su posljednju zvijezdu namjerno ostavili praznom, jer je sam projekt tek početak jedne velike inicijative o otvorenju Šetališta, na kojem svoju zvijezdu zaslužuju mnogi.