Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG

Irena Frlan Gašparović

27. studeni 2014 15:03

Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine

ZAGREB » Božić je stigao ranije, Europa okreće novu stranicu, poručio je jučer predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavljajući zastupnicima Europskog parlamenta »ambiciozan, ali realističan« investicijski plan za Europu, koji bi, prema procjeni Komisije, u naredne tri godine trebao u Europskoj uniji otvoriti do 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a europski BDP povećati za dodatnih 330 do 410 milijardi eura. Hrvatska se također nada da će ugrabiti dio Junckerovog »kolača«, pa je sastavila popis potencijalnih projekata, među kojima je, prema neslužbenim informacijama, osim LNG terminala na Krku, i ulaganje u Znanstveno-tehnološki park u Rijeci te u projekt e-Škole, digitalizacije hrvatskih škola. 

  Europski investicijski plan trebao bi u sljedeće tri godine osigurati ulaganja u EU od najmanje 315 milijarda eura. No, za njegovu realizaciju nije predviđen »svježi« novac, nego postojeća sredstva iz zajedničkog proračuna EU-a te doprinos Europske investicijske banke (EIB), kako bi se na taj način privuklo što više privatnih investicija. Juncker je uvjeren da Europi i ne treba »novi novac, nego novi početak i nova ulaganja«. U svom planu, Komisija predlaže da se do sredine sljedeće godine uspostavi Europski fond za strateške investicije (EFSI). On će na raspolaganju imati 21 milijardu eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava, zahvaljujući prenamjeni sredstava unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati Europska investicijska banka. Zemlje članice moći će dati doprinos novom fondu, a ako to učine, taj novac neće im se računati u proračunski deficit. 

  Komisija računa da će svaki euro javnog novca »stvoriti« 15 eura ukupnog ulaganja. Tako bi kapital od 16 milijarda trebao privući 240 milijarda za dugoročne, strateške investicije, primjerice, u digitalne, energetske i prometne projekte. EIB-ovih pet milijarda trebalo bi privući 75 milijardi ulaganja za mala i srednja poduzeća. Ideja je da se kroz novi fond potaknu privatna ulaganja i u rizičnije projekte, na način da u slučaju gubitaka, prvi »udar« na sebe preuzme spomenuti europski fond.

Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG

Opširnije u tiskanom izdanju

Lidlova super ponuda