RIJEKA  U borbi protiv korupcije konačni cilj mora biti društvo bez te pošasti, poručio je predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije Željko Jovanović na Okruglom stolu održanom u Rijeci pod nazivom »Borba protiv korupcije na lokalnoj razini«, u organizaciji Ministarstva pravosuđa. Na okruglom stolu predstavnici lokalne i regionalne samouprave, političkih stranaka, građanskih udruga, pravosuđa, policije i akademske zajednice raspravljali su o uzrocima, pojavnim oblicima, raširenosti i posljedicama korupcije te načinima njena sprečavanja na lokalnoj razini. Upravo je sprečavanje korupcije na lokalnoj razini Jovanović ocijenio posebno važnim, budući da se u ispitivanjima javnog mnijenja pokazalo da je percepcija korupcije na lokalnom nivou u znatnom porastu u posljednje tri godine.

– Korupcija godišnje u Hrvatskoj proguta između šest i dvanaest milijardi kuna. Svaki put kad se u nekoj općini zaposli netko tko nije najbolji kandidat za radno mjesto, ali poznaje nekog »barbu«, Luku ili nekog drugog, svaki put kad posao dobije tvrtka koja nije najbolji ponuđač ili kada se isplate poticaji poljoprivredniku koji ništa nije posadio, nestaje novac za mirovine, za plaće, za otvaranje radnih mjesta. Korupciju poput karcinoma valja odstraniti i sprečavati i tek kada dođemo do te razine da prevencija bude osnovno sredstvo borbe protiv nje, moći ćemo biti zadovoljni, kazao je u uvodnom obraćanju Jovanović, dodavši kako su u prevenciji korupcije na lokalnoj razini presudni transparentost rada lokalne uprave, otvorena vlast koja uključuje građane u postupke odlučivanja te integritet uprave, neophodan za uspostavu međusobnog povjerenja na relaciji građani – uprava. 

Društvo bez korupcije kao ideal kojemu treba težiti istaknuo je i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, no hrvatska stvarnost posve je drugačija.

– Nažalost, naša tranzicija shvaćena je kao prilika za pljačku, grabež i posvemašnju neodgovornost. Apsurdno je da imamo sve norme, zakone i dokumente za borbu protiv korupcije, ali i posvemašnju premreženost korupcijom. Apsurdno je i da je iz redova vladajuće stranke izišlo najviše slučajeva krupne korupcije, a istodobno se prikazuju najzaslužnijima za borbu protiv takvih pojava. Postoje tijela za borbu protiv korupcije – to su policija i pravosuđe, a ne Vlada, osim ako nam iz Vlade, pripisivanjem svih zasluga sebi, ne žele poručiti da imaju izravnu kontrolu nad policijom i pravosuđem, što ne bi smio biti slučaj, kazao je Komadina.

Korupcija na lokalnoj razini, prema njegovom mišljenju, nije ni približno izražena kao na razini središnje državne vlasti, iz jednostavnog razloga što su sredstva kojima se raspolaže na lokalnoj razini neusporedivo manja nego na državnoj. 

– Izloženost korupciji najveća je tamo gdje je najviše novca, a kada znamo da središnja država upravlja s 90 posto javnih sredstava, onda je jasno da je i pojavnost korupcije na državnoj razini najčešća, rekao je Komadina, ne propustivši se pohvaliti velikim brojem jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije koje su među vodećima po transparentnosti prema istraživanjima GONG-a i drugih organizacija.  

 Okrugli stol organiziralo je Ministarstvo pravosuđa, pod pokroviteljstvom Europske unije, u sklopu projekta »Jačanje međugeneracijske suradnje u borbi protiv korupcije – Kampanja za podizanje javne svijesti«. Taj je projekt, prema riječima Tihomira Kralja, državnog tajnika u Ministarstvu, jedan od temelja formiranja budućeg središnjeg državnog tijela za osmišljavanje borbe protiv korupcije, kao i stvaranja baze podataka, odnosno povezivanja svih sudionika u provedbi Akcijskog plana za suzbijanje korupcije.