RIJEKA – Ministarstvo znanosti i obrazovanja prikupilo je podatke svih osnovnih škola u Hrvatskoj o infrastrukturnim kapacitetima, odnosno o broju raspoloživih učionica, razrednih odjela, ostalih objekata i dodatnog prostora za provedbu jednosmjenske nastave u svrhu obrazloženja traženih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prvi je to korak prema uvođenju jednosmjenskog rada u sve osnovne škole, a u Ministarstvu kažu da će pravo stanje na terenu, kao i podatke o školama koje će zahtijevati nadogradnju za provedbu rada u jednoj smjeni i uvođenja modela cjelodnevne nastave u sve škole znati u rujnu.

– Na temelju tih prikupljenih podataka, do rujna će Ministarstvo dovršiti procjenu potreba infrastrukturnih ulaganja za prelazak na jednosmjenski rad, uzimajući u obzir demografska kretanja slijedom čega će biti razrađeni kriteriji za poziv osnivačima za dogradnju i izgradnju škola kako je i navedeno u konačnoj verziji Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kažu u Ministarstvu.

Istovremeno sa stvaranjem infarstrukturnih uvjeta radit će se i na modelu cjelodnevne nastave i prijedlogu izmjene zakonodavnog okvira kojim će se uvesti novi model koji će biti dovršen do kraja ove godine. Donošenje kurikula i prilagodba zakonodavnog okvira za uvođenje cjelodnevne nastave u sve osnovne škole bit će obavljena do prve polovine 2023. i pratit će je sustavno usavršavanje učitelja i nastavnika.

Tri projekta

Iako u Ministarstvu kažu da do dovršetka procjene infrastrukturnih ulaganja s konkretnim podacima ne mogu izlaziti, osnivači škola već jako dobro znaju koji školski objekti zahtijevaju nadogradnju kako bi mogli raditi u jednoj smjeni, kao i koje će objekte prijaviti na poziv osnivačima. Tako pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin kaže da na javni poziv Ministarstva planiraju prijaviti tri projekta, a među njima je i nova škola na Rešetarima.

– Planiramo prijaviti gradnju škole na Rešetarima koja bi bila područna škola OŠ »Milan Brozović« Kastav. Prijavit ćemo i školu na Marinićima te OŠ Ivana Rabljanina gdje su pripreme za izgradnju gotove. S obzirom na to da smo kao osnivač posljednjih sedam godina imali veliki investicijski ciklus i nadogradili niz škola, imamo savršen infrastrukturni standard. Pogotovo u usporedbi s nekim drugim hrvatskim sredinama, kaže pročelnica.

Izgradnjom novih škola na Rešetarima i Marinićima bit će riješen problem prenapučenosti i dvosmjenskog rada kastavske i viškovske škole. I podaci Grada Rijeke govore u prilog relativno dobre situacije po pitanju jednosmjenskog rada u odnosu na nacionalnu situaciju jer na razini cijele Hrvatske gotovo 60 posto učenika osnovnih škola pohađa školu u dvije smjene, dok oko 3 posto učenika pohađa školu u čak tri smjene. U Rijeci pak 72 posto škola radi u jednoj smjeni, njih 24 posto radi djelomično u dvije smjene, a u Gradu ističu da samo drenovska škola, OŠ »Fran Franković«, radi u dvije smjene u potpunosti.

Neravnoteža

– Od 25 osnovnih škola kojima je osnivač Grad Rijeka, 18 škola radi u jednoj smjeni. Samo jedna škola, Osnovna škola »Fran Franković«, radi u potpunosti u dvije smjene te postoji potreba za nadogradnjom objekta ili izgradnjom zasebnog objekta radi povećanja broja učionica kako bi škola prešla u jednosmjenski rad. Djelomično u dvije smjene radi 6 osnovnih škola i to su škole »Eugen Kumičić«, Gornja Vežica, Kantrida, Pehlin, Turnić i Zamet, za koje također postoji potreba za proširenjem prostora kako bi se rad u ovim školama mogao u potpunosti odvijati u jednoj smjeni, kažu u Gradu.
Iako će konačni sud dati Ministarstvo, prema računici osnivača škola na području Primorsko-goranske županije, za uvođenje cjelodnevnog rada u škole bit će potrebno izgraditi ili nadograditi deset školskih objekata. Ta bi izgradnja trebala biti gotova do 2023. godine, a što će model cjelodnevne nastave donijeti učenicima, može se zaključiti iz sadašnjih manjkavosti školskog sustava. Naime, trenutačna mreža škola u Hrvatskoj nije uravnotežena da omogući jednak pristup i kvalitetu obrazovanja svim učenicima. Produženi boravak organiziran je u oko 20 posto škola, a pohađa ga tek oko 12 posto učenika razredne nastave, prvenstveno zbog ograničenih financijskih sredstava osnivača škola, ali i činjenice da u troškovima često moraju sudjelovati i roditelji. Također, od ukupnog broja osnovnih i srednjih škola, njih 33 posto nema sportsku dvoranu, a njih 12 posto koristi gradsku dvoranu ili dvoranu druge škole. Istovremeno rad u smjenama onemogućuje učinkovito povećanje broja nastavnih sati, a obvezno obrazovanje u Hrvatskoj traje osam godina, što je najkraće trajanje obveznog obrazovanja među svim europskim obrazovnim sustavima.

Ispod prosjeka EU-a

Posljedično, hrvatski sustav obveznog obrazovanja obuhvaća i najmanji broj nastavnih sati općenito. Primjerice, na razini primarnog obrazovanja broj nastavnih sati u Hrvatskoj je upola manji od europskog prosjeka, 1.890 naspram europskog prosjeka od 4.062 sata. U većini europskih obrazovnih sustava primarno obrazovanje traje 5 ili 6 godina, dok u Hrvatskoj traje 4 godine. Također, Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom i kada se promatra broj nastavnih sati po odabranim područjima, čak i onima koja čine najveći dio kurikula, kao što su čitanje, pisanje i književnost te matematika.
Trajanje obveznog obrazovanja i broj nastavnih sati po razinama i godinama obrazovanja izravno utječu na kvalitetu obrazovanja, koja je razvidna iz rezultata periodičnih istraživanja PISA, a Nacionalni plan predviđa nekoliko različitih scenarija za provedbu modela cjelodnevne nastave, odnosno sukcesivno uvođenje od prve godine osnovne škole, istovremeno uvođenje u prva četiri razreda osnovne škole, postupno uvođenje u škole koje imaju uvjete ili nakon što ostvare infrastrukturne preduvjete za jednosmjenski rad.