Liječnici objašnjavaju porast nezgoda i smanjenom koncentracijom koju uzrokuju vrućine i teško vrijeme, no novi standardi u hitnoj medicini koji će se morati početi primjenjivati, poboljšat će stanje
RIJEKA – Porezotina na punilicu za jogurt u mljekari, grudna bol koja traje jedan dan, dvije jutarnje slabosti, grudna bol praćena aritmijom i povišenom temperaturom i zatvor koji traje četiri dana – ovako oko deset sati ujutro izgledaju simptomi upisani u knjigu prijema s kojima Riječani dolaze u sušački Hitni trakt Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Još je jutro, što znači da špica još nije uslijedila. Pacijenti svejedno čekaju na obradu po sat, dva.
Među njima čekaju i Snježana i Mario Vagaja. Doživjeli su prometnu nezgodu u centru grada i još uvijek su u popriličnom šoku. Ipak, gospođa Vagaja, unatoč bolnoj desnoj nozi koju ne može pomaknuti, ljubazno odgovara na naša pitanja.
– Tu smo već sat vremena, nisu nas počeli obrađivati. Ne znamo još što nam je, mene jako boli desna noga i vrat, a suprugu su već u kolima hitne pomoći stavili ovratnik. Na autu nam je totalka, objašnjava Snježana Vagaja koja je bila za upravljačem automobila kad je na nju i njezina supruga u centru grada naletio džip u punoj brzini. Za razliku od nje, Mario Vagaja ne štedi riječi kad je u pitanju nesavjestan vozač.
Prometnih sve više
Bračni par Vagaja dio je ovoljetne statistike sušačkog Hitnog trakta koja posljednjih dana uz porast kroničnih bolesnika koji ovdje dolaze zbog pogoršanja stanja, bilježi porast prometnih nezgoda. Očito ne manjka nervoze kad su vozači u pitanju, pa veći dio nezgoda nastaje i zbog nepropisnog pretjecanja. Liječnici porast nezgoda objašnjavaju i smanjenom koncentracijom koju uzrokuju vrućine i teško vrijeme.
Pad koncentracije mogao bi biti uzrok ozljede još jedne Riječanke koja je bila među malobrojnima koji su pristali stati pred naš objektiv. Tijana Mladinić ozlijedila se na punilicu za jogurt u mljekari. I ona čeka liječnika oko sat vremena.
– Čekam kirurga da pogleda ranu. Mislim da nije ništa strašno, ozlijedila sam jagodicu prsta. Znam da se ovdje dugo čeka, nedavno sam vozila tatu koji je kronični bolesnik i isto smo dosta čekali. Znam da imaju puno posla, s razumijevanjem govori Tijana Mladinić.
Da i pacijenti ponekad znaju biti »maheri« kad je u pitanju zaobilaženje zakonitosti sustava, možda najbolje dokazuju hitni prijemi. Hitni trakt na Sušaku broji između pet i deset posto pacijenata koji traže hitnu uslugu kako bi izbjegli standardnu proceduru. Naime, snalažljivi pacijenti znaju iskorištavati činjenicu što se na hitnom traktu odjednom obave sve potrebne pretrage na koje bi inače pacijent uključen u redovnu proceduru s uputnicom obiteljskog liječnika mogao čekati i mjesecima.
– Da kojim slučajem imamo dovoljno ljudi, takve bismo pacijente poslali na tzv. fast track, odnosno brzu obradu koja nije složena kao obrada hitnog slučaja i ostavlja potrebno vrijeme pravim hitnoćama, kaže Zeidler
Razlog dugom čekanju sigurno leži i u činjenici što u Hitnom traktu na Sušaku rade dva liječnika koja su u 24-satnom dežurstvu. Osim toga, u ljetnim mjesecima dnevno se obradi i do 120 pacijenta što je u prosjeku oko 50 posto više prijema nego u neko drugo doba godine.
Predstojnik Kliničkog zavoda za hitnu medicinu mr. dr. Fred Zeidler tome pridodaje i velik broj turista koji ljetuju na nekom od kvarnerskih odredišta kao i vrijeme godišnjih odmora koje ljeti koriste i obiteljski liječnici. Tako primarna zdravstvena zaštita ljeti nerijetko puni hitne prijeme pacijentima koji su potrebnu liječničku pomoć mogli dobiti i kod liječnika primarne zdravstvene zaštite.
U atomskom skloništu
S dva liječnika na sušačkom Hitnom traktu i jednim na riječkom, rješenje ovog problema ne nazire se tako brzo. Zeidler smatra da će situacija početi mijenjati za otprilike tri godine kada stasaju prvi specijalisti hitne medicine koji će osmisliti i vlastite postupnike što bi trebalo ubrzati i pojeftiniti cjelokupan proces, ali i smiriti pacijente.
Tu su i novi standardi u hitnoj medicini koji će se morati početi primjenjivati, a prema kojima bi sušački Hitni trakt trebao raspolagati s 990 četvornih metara prostora i mjesta za 18 pacijenata dok bi na riječkom lokalitetu trebalo iznaći 660 četvornih metara prostora i smjestiti 12 kreveta.
Na sušačkom Hitnom traktu koji je smješten u atomskom skloništu već sad razmišljaju o proširenju na ostatak skloništa. Zbog posebnih sigurnosnih standarda prema kojima je ovaj prostor građen svaki građevinski zahvat ovdje je prava avantura.
