Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina je gotova, a centar će biti pušten u »topli pogon«, nakon zime, već u prvom kvartalu sljedeće godine, izjavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Sven Muller. Marišćina ima kapacitet obrade 100.000 tona otpada godišnje, odnosno najviše 400 tona otpada dnevno, a u pogonu bi radno mjesto trebalo naći 50 radnika
VIŠKOVO - Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina je gotova, a centar će biti pušten u »topli pogon«, nakon zime, već u prvom kvartalu sljedeće godine, izjavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Sven Muller. Pogon na Marišćini vrijedan je više od 270 milijuna kuna, pri čemu je udio EU fondova više od 70 posto. Marišćina ima kapacitet obrade 100.000 tona otpada godišnje, odnosno najviše 400 tona otpada dnevno, a u pogonu bi radno mjesto trebalo naći 50 radnika.
U organizaciji FZOEU-a priređen je obilazak Marišćine za ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića, župana Zlatka Komadinu, gradonačelnika Vojka Obersnela i načelnicu Viškova Sanju Udović, a Mueller je savjetovao svim okupljenima da zadrže kacige koje su dobili za obilazak pogona. Početkom sljedeće godine Fond namjerava organizirati i obilazak Kaštijuna, sljedećeg centra za gospodarenje otpadom, čija će izgradnja biti dovršena.
– Za Marišćinu se trenutno ishoduju dozvole. Ispitivali smo već sve pogone pojedinačno. Ide »topla proba« i vjerujem da će sve biti u skladu s planovima. Uz odlučnost Ministarstva i stručnu i financijsku pomoć Fonda, razvijamo i druge centre. Sljedećih šest centara bit će aplicirano za EU sredstva do polovice sljedeće godine, a preostalih pet centara također je u pripremi. Kacige će nam trebati sigurno. S ovako velikim tvornicama moderne tehnologije nastavit ćemo dalje, uspostavit ćemo sustav do kraja 2018. godine. Naravno, to će povući sa sobom i zatvaranje dosadašnjih deponija. Nadamo se da ćemo moći intenzivnije, kao i danas, činjenicama komunicirati s javnošću, rekao je Mueller.Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović kaže da se na primjeru pogona u Marišćini jasno vidi kakvu sliku njegovo Ministarstvo želi vidjeti u Hrvatskoj.
– Ne želimo vidjeti ružne slike odlagališta, gdje se šire neugodni mirisi, gdje ptice i vjetar raznose otpad, već želimo konačno početi gospodariti otpadom. U ovom postrojenju izdvajat će se korisne komponente otpada, ono što se može reciklirati. Ono što je opasno, što ne treba i što ne smije završiti na odlagalištu bit će zbrinuto i obrađeno na adekvatan način. Ovo nije jedino postrojenje u Europi, ima ih 350 ovakvih sličnih. Riječ je o modernoj tehnologiji kojom želimo na ekološki način, najsigurniji za zdravlje ljudi zbrinuti i gospodariti otpadom, rekao je Zmajlović. Ministar je lokalnom stanovništvu obećao da se iz novog pogona neće širiti neugodni mirisi.
– Posebno se vodilo računa o tome da sve mjere, vezane uz zaštitu okoliša i zdravlje ljudi, budu na najvećoj mogućoj razini. Sigurno će to biti bolje rješenje od onog koje imamo sada. U Hrvatskoj još uvijek odlažemo preko 90 posto otpada. Nastavljamo s projektima, u Hrvatskoj treba izgraditi ukupno 13 takvih centara, što bi značilo da nakon 2018. godine trebamo maksimalno smanjiti odlaganje otpada. U roku od godinu dana od izgradnje centara, klasična odlagališta odlaze u prošlost, rekao je Zmajlović.
Na pitanje hoće li se stići izgraditi sve te najavljene centre do 2018. godine i hoće li se plaćati penali EU, Zmajlović kaže da vjeruje da će cijeli posao biti obavljen na vrijeme. - Intenzivirali smo aktivnosti, sve mrtve projekte, koji su bili u slijepoj ulici, smo pokrenuli. Dinamika koju smo uzeli garantira nam da ćemo do 2018. godine izgraditi najveći dio centara, koje će financirati Fond, s udiom europskih sredstava od 90 posto. Deset posto će osigurati lokalna samouprava. Naravno, prijete nam penali, ali ovo ne radimo zbog penala, već radimo zbog nas. Želimo imati čist okoliš i zadržati prirodne ljepote koje imamo u Hrvatskoj, kaže Zmajlović.
Na novinarsko pitanje ministru o tome da lokalni ekolozi tvrde da je na Marišćini primijenjena zastarjela tehnologija, ubacio se riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.– Pardon, ministre, ako mogu intervenirati. Ekolozi svoju struku stječu obrazovanjem. To je isto kao da kažete lokalni nadriliječnici nešto tvrde. Ekolozi tvrde da je ovo moderna tehnologija. Oni koji sebe predstavljaju ekolozima tvrde nešto novo. Razgovarajmo u elementima struke, a mislim da imam pravo to govoriti, s obzirom na moju osnovnu struku, odgovorio je Obersnel, a s njegovim obrazloženjem složio se i ministar.
– Da bi ovo postrojenje uopće dobilo dozvolu u EU, primijenjena tehnologija mora biti u pet posto najboljih raspoloživih tehnika u svijetu. Već sama ta činjenica osporava sve teze da se radi o zastarjeloj tehnologiji, dodao je Zmajlović.
Gradonačelniku Rijeke izuzetno je drago što se ovaj veliki projekt približava kraju i što će u, relativno kratkom vremenu, Marišćina krenuti s probnim radom. Time će se, ističe Obersnel, u potpunosti riješiti problem zbrinjavanja i gospodarenja otpadom na području grada Rijeke i Primorsko-goranske županije u skladu s europskim standardima.– Mislim da su svi koji su danas prošli ovuda mogli uočiti koliko je taj prostor velik i koliko ovdje ima različitih tehnologija. Ono što je najvažnije jest da je cijeli prostor zatvoren, pod podtlakom, tako da se svi eventualni neugodni mirisi zadržavaju samo unutar prostora, a nema ničega što bi se širilo vani, kaže Obersnel.
Dodaje da cijeli postupak gospodarenja otpadom počinje s primarnom selekcijom, koja se intenzivno provodi ili se priprema za njezino uvođenje.– Primarnom selekcijom najprije ćemo smanjiti dovoz otpada na ovu lokaciju. Tehnologija omogućuje da se otpad najprije obradi tako da se izdvoje sve one komponente koje se mogu dalje reciklirati i koristiti za neku drugu namjenu. Time se maksimalno smanjuje dio otpada koji će se deponirati u kazete, dodaje Obersnel.
Župan Zlatko Komadina ističe da je ovo prvi projekt ovakve vrste u Hrvatskoj, po tehnologiji i načinu financiranja.– Marišćina je projekt financiran sredstvima EU, tako da smo ovdje vježbali kako dobiti sredstva iz fondova EU. Na taj način građanima smo olakšali da cijena zbrinjavanja komunalnog otpada bude manja. Moramo i sami shvatiti, dosad smo otpad bacali u vrtače, gdje je tko stigao po Hrvatskoj. Ovo je moderni pogon i nikad više nećemo imati smetlišta, rekao je Komadina.
