Na Kvarneru je lanjska godina po fizičkim pokazateljima dosegla rekordnu 2019. Naime, u 2021. je kao i 2019. ostvareno 155.000 noćenja nautičara, s time da je u lukama nautičkog turizma lani ostvareno oko 130 milijuna kuna prihoda. Istaknula je to na početku razgovora dr. sc. Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera dodajući kako je pojavom COVID-19 porasla potražnja za nautikom te su tako, primjerice, tijekom ljeta i jeseni prošle godine brodice, jahte i jedrilice ustvari bile rezervirane mjesecima unaprijed. Najbrojniji gosti su u ovom periodu bili nautičari iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije, Češke te domaći gosti.

– Sve u svemu, možemo reći kako su tijekom pandemije ostvareni dobri rezultati te da je nautika pokazala otpornost i oporavljala se brže od drugih turističkih segmenata ponude. Sigurno da je tome značajno pridonio i projekt Safe stay in Croatia, odnosno izrađeni posebni zdravstveni protokoli za čartere, marine i male brodare, istaknula je direktorica županijskog TZ-a.

Koje kvarnerske destinacije su trenutno najjače što se tiče nautike?

– Top pet luka nautičkog turizma, odnosno destinacija na Kvarneru su Punat, Rijeka, Novi Vinodolski, Krk i Mali Lošinj. Tako je lani više od polovine gostiju u nautici otpadalo na Marinu Punat, oko 13.300, slijedi Rijeka s oko 3.800 gostiju, pa Novi Vinodolski s oko 1.500 gostiju, Krk s oko 1.200 gostiju te Mali Lošinj s oko tisuću nautičkih gostiju.

Rast kapaciteta

Koliko je ustvari kvaliteta nautičke ponude porasla proteklih godina? Znamo da je rast kvalitete preduvjet za privlačenje gostiju.

– Svakako treba istaknuti kako je u nautičkom segmentu u posljednjih nekoliko godina napravljen doista velik iskorak. Tu su ulaganja u Marinu Punat, ACI-jeve marine, kao i investicije u Mitan Marinu te Marinu Novi u Novom Vinodolskom. Dakle, kapaciteti u lukama nautičkoga turizma rastu, obnavljaju se čarter flote, pa samim time rastu noćenja ostvarena u nautičkom turizmu. Isto tako, primjerice, Mitan Marina u Novom Vinodolskom opskrbljuje nautičare gorivom, pa je tako cijelo područje vrlo dobro umreženo. Što se tiče budućeg razvoja, svakako se treba još okrenuti k ulaganjima u nove vezove za megajahte.

Ulaganje u ACI marinu Rijeka je trenutačno jedno od najvećih, ako ne i najveće ulaganje u nautiku u Hrvatskoj. Što će ova investicija donijeti samoj Rijeci, ali i čitavoj regiji?

– Sigurno će dati značajan doprinos daljnjem profiliranju Kvarnera kao elitne nautičke destinacije koja će privlačiti super i megajahte. U okviru projekta je planirana i izgradnja hotela, koji će Rijeci, nakon novog Hilton Costabella beach&Spa resorta, sigurno dati dodatni značaj. Svakako je važno i to što se otvara, prema procjenama, oko 130 radnih mjesta, a ovom investicijom Rijeka će vratiti i potvrditi karakter turističkog i lučkog grada.

Kakva je struktura gostiju u marinama, imate li eventualno informacije koliko se dugo ostaje te kakva je potrošnja gostiju u ovom segmentu?

– U strukturi gostiju prevladavaju strani gosti s udjelom od 90 posto. Prosječno trajanje boravka je sedam dana, a nautičar u prosjeku potroši 126 do 130 eura dnevno, s time da čarter gosti po podacima Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) troše čak i nešto više, od 160 do 170 eura.

Koliko nautika ustvari znači za produženje sezone te koje su prednosti Kvarnera što se tiče nautike u odnosu na neke druge regije u Hrvatskoj?

– Nautika direktno pridonosi razvoju drugih oblika turizma, kao što su eno i gastro, outdoor, kulturni turizam i ostalo. Stoga je sigurno iznimno važan za rezultate koji se ostvaruju u pred i posezoni. Posljednjih godina se doista puno ulagalo, tako da je infrastruktura za prihvat brodova sigurno puno bolja, sama plovila su bolje opremljena i sve je to logičan slijed produženja sezone boravka nautičara. Tu veliku ulogu ima tzv. Boat home, odnosno trend da vlasnici plovila dio godine ili cijelu godinu žive na svojem brodu.

Očuvan okoliš

Što se, u smislu nautičkog turizma, može očekivati od ove sezone? Naime, spominje se kako bi nautika mogla vratiti, a možda i nadmašiti rezultate iz 2019. godine.

– Sigurno, najave su vrlo dobre. Inače, po podacima o dolascima od siječnja do svibnja, ove godine je u prvih pet mjeseci na Kvarneru ostvareno 93 posto rezultata u nautici iz rekordne 2019. U istom je razdoblju ove godine ostvareno 21.500 noćenja nautičara, a što je 96 posto realiziranih noćenja iz prvih pet mjeseci 2019. Općenito, kretanje u broju noćenja jednako je kao i u ostalim smještajnim objektima na Kvarneru. Svakako treba reći i kako je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) razvila portal nautika.evisitor.hr koji od lani predstavlja jedini način plaćanja turističke pristojbe u nautici. U ovoj je, pak, godini portal ažuriran i nadograđen novim funkcionalnostima, te je na taj način postao jednostavniji i pristupačniji svim korisnicima.

Nautika je svakako jedan od vidova odmora koji je povezan s odmorom u prirodi. Koji su novi trendovi u ponašanju potrošača što se tiče tih »outdoor« aktivnosti te koliko se nautika naslanja na drugu ponudu, poput gourmeta i slično?

– Veliki broj popratnih usluga u destinaciji ovisi o nautičarima. Naime, Kvarner je na karti nautičara prepoznatljiva destinacija koju karakteriziraju očuvan okoliš i atraktivna obala i otoci, čisto more, odlični uvjeti za jedrenje, odnosno dobri klimatski i vremenski uvjeti, povijest, pomorska tradicija, prateća turistička infrastruktura, brojnost i lokacija luka otvorenih za javni promet, ali i naša bogata maritimna baština koju valoriziramo kroz projekte kao što su Mala Barka i Arca Adriatica. Sigurno i da su nautičari klijentela koja u velikoj mjeri cijeni gastronomiju te autohtone proizvode i namirnice, čime je ponuda Kvarnera na zavidnoj razini. Isto tako, ovisno o tipu plovila koje nautičar koristi, ovisi i želja i potreba za outdoor aktivnostima, jedriličar teži traganju za vjetrom i jedrenju, te se na taj način rekreira, dok nautičar s motornim brodom više traži outdoor ponudu, ali u blizini same marine ili lučice u kojoj je vezan. Stoga i u tom smislu nautičari vrijednost dobivaju kroz naše preporuke proizvoda koje nose oznaku kvalitete Turističke zajednice Kvarnera kao što su Kvarner Outdoor, Kvarner Gourmet & Food, Kvarner Wines, Kvarner Health & Wellbeing te Kvarner Culture.

Kvaliteta smještaja

Na koji način se kvarnerska nautička ponuda i same marine uklapaju u koncept Kvarnera kao održive destinacije? Vidjeli smo da Marina Punat, ali i drugi, najavljuju velika ulaganja upravo u očuvanje mora, održive tehnologije i slično…

– Kada govorimo o Marini Punat treba reći kako je ovo prva marina s prestižnim i visoko cijenjenim međunarodnim standardom ISO 14001 za upravljanje zaštitom okoliša još od 2010. Dakle, praktički 12 godina. Osim toga, određene marine već ulažu u alternativne izvore energije čime smanjuju troškove nabave primarnih resursa za poslovanje i svakodnevnu potrošnju, kao što su električna i toplinska energija, tu su, primjerice, senzorski sustavi na brodovima za dojavu o propuštanju ulja ili izlijevanju goriva… Marine na Kvarneru su i dalje oličenje ekološkog pristupa prema okolišu i održivog razvoja, što potvrđuje i detalj da se nautičari često na nekim lokacijama mogu i kupati plovila u blizini marina i svojih plovila. Tu svakako treba naglasiti i aspekt prostornog planiranja i sinergije lokalnih vlasti, jer lokalne samouprave su te koje trebaju prepoznati pojedinu lokaciju na svom obalnom prostoru kao potencijal za luku nautičkog turizma.

Što zapravo podrazumijeva koncept Kvarnera kao održive destinacije?

– Održivi turistički razvoj podrazumijeva razvoj turizma, ali isključivo na dobrobit lokalnog stanovništva i uz neprekidnu obavezu da se ne narušava okoliš. Što, dakle, podrazumijeva koncept održive destinacije? Cilj je, naime, poticati aktivnosti kao što su programi podizanja »ekosvijesti«, poticanje i sufinanciranje različitih programa i instrumenata zaštite okoliša, poticanje akcija čišćenja, primjerice plaža i šetnica, vrednovanje lokalnih vrijednosti kroz promociju lokalnih sadržaja, lokalne hrane te povezivanje s ponuđačima zdrave hrane i slično. Važno je i informiranje gostiju o lokalnoj kulturno-povijesnoj baštini, prirodnim vrijednostima, sadržajima i događanjima, uređenje okoliša autohtonim biljnim vrstama, promocija tradicionalnih proizvoda i suvenira, mogućnost učenja i sudjelovanja u tradicijskim običajima, promocija lokalne kuhinje i autohtonih prehrambenih proizvoda…

Svakako valja potaknuti diversifikaciju i podizanje kvalitete smještaja, naime, objekti trebaju nuditi sadržaje i usluge gostima na odgovoran, ali i održiv način. Kao što je poznato, Kvarner kao regija nikada nije težio tome da bude destinacija masovnog turizma. Isto tako, glavna kvaliteta turističke ponude Kvarnera prema mišljenju gostiju je upravo očuvanost prirode i autohtoni doživljaj regije. To je nešto što doista brojni naši gosti primjećuju, traže i cijene. Tim više što je ekološka osvještenost danas postala trendom, a zahtjevi i prioriteti nove generacije ekološki osviještenih gostiju su specifični. Oni od smještaja žele komfor boravka u objektu, ali pri tome istovremeno žele znati da su uključeni i da su doprinijeli očuvanju i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, primjerice kroz mogućnost recikliranja otpada tijekom boravka u hotelu, kroz informacije o racionalizaciji u potrošnji vode i energije u sobi ili objektu i slično.

Ekološka svijest

Neke procjene govore da oko 5 posto emisije štetnih plinova u svijetu dolazi od turističkog sektora, od toga 20 posto otpada na hotelijerstvo. Kako se kvarnerski hotelijeri prilagođavaju novim trendovima, obnovljivim izvorima energije… Što su neke od prepreka na tom putu?

– Ekološka svijest u hotelijerstvu je u porastu i iz razloga što su i sami gosti u potrazi za održivim iskustvima. Jasno je da hoteli i drugi smještajni objekti čine jezgru turističke industrije i imaju važnu ulogu u stvaranju održivih rezultata za destinaciju, stoga je vrlo važno da su doista brojni kvarnerski hoteli već prepoznali priliku za uštedu kroz energetsku učinkovitost objekta. Primjerice, od Hiltona koji posluje prema vlastitim standardima kroz takozvani Corporate Social Responsibility Program ili Liburnia Riviera Hotela, koji su nositelji cerfitikata ISO 50001:2011 koji se odnosi na povećanje energetske djelotvornosti, smanjenje troškova i poboljšanje energetskih performansi, pa do Amadria Park hotela koji imaju vlastite interne kontrole i standarde ili Jadrana Crikvenica koji je u fazi razrade raznih projekata u tom smislu. Zanimljivo je i to što velik dio hotelijera kao nove izvore energije vidi morsku i solarnu energiju. S idejom daljnjeg razvoja održivog turizma u regiji, lani u listopadu organizirali smo i Okrugli stol s temom »Kvarner – održiva turistička destinacija«, na kojem su donijeti i određeni zaključci. Jedan od njih je, primjerice, važnost podizanja i razvijanja svijesti o očuvanju okoliša kroz energetsku učinkovitost i obnovu, budući da troškovi energije u hotelima iznose od 15 do 18 posto svih troškova. Isto tako bitna su cjelovita rješenja za dubinsku energetsku obnovu uz kratke rokove povrata uloženih sredstava, to ima posebice važnu ulogu u pogledu izvršavanja ciljeva menadžera kada je riječ o smanjenju troškova poslovanja hotela, ali uz istovremeno zadržavanje dobrog imidža objekta i destinacije u kojoj objekt posluje. Isto tako zaključeno je kako je bitno smanjenje potrošnje energenata i povećanje profitabilnosti hotela u dijelovima godine kad je to zbog slabije popunjenosti kapaciteta najpotrebnije, ali i to da će kroz dobro osmišljenu mjeru energetske učinkovitosti hotel ustvari uspješno smanjiti troškove svog poslovanja. Ono što se pokazalo kao ograničavajući faktor jesu objekti pod konzervatorskom zaštitom. Naime, mnogi objekti na Kvarneru su zbog svojeg povijesnog značaja pod konzervatorskom zaštitom i za svako dodatno ulaganje trebaju ishodovati odobrenje konzervatora, a znamo da se često radi o zahtjevnom i dugotrajnom procesu.

Iako je često kritiziran, je li i obiteljski smještaj dio tog održivog razvoja, odnosno kakav obiteljski smještaj želimo na Kvarneru u budućnosti?

– Sigurno da je. U regiji tako želimo obiteljski smještaj koji je društveno i ekološki odgovoran u funkciji cjelovite zaštite okoliša, zaštite zdravlja, da se u objektima koriste isključivo ekološki prihvatljivi i certificirani proizvodi za održavanje. Obiteljski smještaj u kojem će naglasak biti na prirodnim i autohtonim materijalima, štednji energije i vode, brizi o otpadu, odnosno njegovu recikliranju, smanjenju količine otpada i slično. U skladu s time, u planu je pokretanje dodatne oznake kvalitete u sklopu projekta Kvarner Family, pod nazivom Eco Friendly.

Opstat će samo destinacije koje znaju upravljati prostorom

S obzirom na to da i sami gosti sve više pažnje posvećuju i toj održivoj, ekološkoj komponenti, ali i činjenici da se kroz održivost čuva i autohtonost nekog područja, je li to budućnost kvarnerskog turizma te na koji će način taj koncept biti inkorporiran u novu Strategiju razvoja turizma u županiji?

– Cilj novog strateškog dokumenta koji obuhvaća razdoblje do 2030. upravo je pozicioniranje Kvarnera kao održive, pametne i destinacije visokih standarda kvalitete. Jer u budućnosti će opstati samo one turističke destinacije koje znaju upravljati svojim prostorom i štite ga od štetnih utjecaja. Samim time, glavni ciljevi novog Plana razvoja turizma do 2030. bit će poticanje ideja i projekta koji su pogodni za sufinanciranje iz EU fondova, tako je, primjerice, planirana i izrada Akcijskog plana razvoja 2021. – 2027. koji će biti važan za nastavak brendiranja ponude i proizvoda te kao podloga za prijavu na nove EU projekte. Cilj je i održivi razvoj turizma koji podrazumijeva zaštitu prirodne i kulturne autentičnosti destinacije, ulaganje u kvalitetu ponude, a ne kvantitetu, dakle odmak od masovnog turizma, kao i poticanje energetske učinkovitosti smještajnih objekata. Kao strateški cilj definirana je, međutim, i zdravstvena sigurnost destinacije. Tu je svakako i kontinuirana prilagodba novim trendovima potražnje i ponašanja gostiju, uz ostalo i uslijed naglašenog trenda »last-minute« putovanja, domaćih i regionalnih putovanja, aktivnosti na otvorenom, ali i općem trendu starenja stanovništva, što je indikator za razvoj zdravstveno-turističkih usluga. Od novih trendova tu su i digitalni nomadi, ekološki osviješteni gosti…

U fokusu nam ostaju i inovacije te digitalizacija, odnosno poticanje novih tehnologija u turizmu kao što su beskontaktno plaćanje, virtualna stvarnost, umjetna inteligencija, pametna turistička destinacija…

U svakom slučaju, do 2030. nastavlja se sa svim aktivnostima i smjernicama razvoja koje su bile definirane Strategijom do 2021. i kroz koju smo na razini destinacije stvorili preduvjete za nastavak ulaganja u kvalitetu te autohtoni doživljaj i očuvanje tradicije Kvarnera. Naglasak svakako ostaje na održivom razvoju turizma, uz istovremeno uvažavanje potreba gostiju, ali i lokalnog stanovništva kojemu treba osigurati kvalitetan život, a pri čemu valja voditi računa i o »prihvatnom kapacitetu« destinacije. I dalje planiramo jačati pred i posezonu, tim više što višegodišnja analiza broja noćenja pokazuje da smo u tome uspjeli pa je tako, primjerice, u pred i posezoni 2019. ostvareno 90 posto više noćenja gostiju u usporedbi s 2010. Isto tako, i u narednom strateškom razdoblju nastavljamo s razvojem specifičnih oblika turizma, kao što su zdravstveni, eno i gastro, outdoor, nautički, ekološki, kulturni, ruralni…

Promocija u stranim medijima

Na kojim tržištima županijski TZ promovira nautičku ponudu regije?

– Jasno, kroz sve naše opće prezentacije predstavljamo i nautiku kao važan dio turističke ponude Kvarnera. Od značajnijih aktivnosti možemo istaknuti sljedeće: jedan od najutjecajnijih talijanskih časopisa za nautičare »Vela« je nedavno na četiri stranice predstavio ponudu Kvarnera, čitateljima su kroz reportažu približeni mogući itinereri za nautičare koristeći vrlo pogodnu infrastrukturu marina i lučica, ali i skrivene uvale, koje su svakako adut cijele obale. Inače, ovaj je časopis namijenjen nautičarima koji svoje odmore provode isključivo na svojim plovilima ili pak u najmu. Tu su i oglasi i reportaže u slovenskom magazinu »Val nautika«. Ovaj se magazin distribuira kroz prodaju, ali i kroz nautičke klubove i druge važnije institucije u Sloveniji i tako dolazi do krajnjeg korisnika. Potom je tu i Nautical Channel koji je objavio 30-minutnu TV emisiju o destinacijama Kvarnera u sklopu TV serijala Wind masters Croatia, a koji ima preko 50 milijuna gledatelja u više od 120 zemalja svijeta na svim kontinetnima. Također, što se tiče talijanskog tržišta, cijenjeni magazin »Nautica« objavio je više odličnih i zanimljivih reportaža o Kvarneru. Tako je prva reportaža bila o Opatiji te je objavljena ujesen prošle godine i časopis je tada bio distribuiran na najvažnijem Sajmu nautike u Genovi (Il Salone Nautico di Genova). Ove je godine u svibanjskom tiskanom i digitalnom izdanju objavljena reportaža o otoku Cresu, dok će u sljedećem izdanju biti objavljena i reportaža o otoku Lošinju…