RIJEKA – Inicijativa za spas tržnice Brajda, točnije njezinog 125 godina starog paviljona, jednog od zanimljivijih spomenika riječke urbane kulture, u najkraćem je mogućem roku dala prve konkretne, optimistične rezultate.

– Potpuno se slažemo da je jedan od vidova za spas paviljona tržnice Brajda mogućnost da ju se u određenom ritmu pretvori u mjesto gdje će se prodavati autohntoni, ekološki proizvodi iz Primorsko-goranske županije, ali i iz čitave Hrvatske, kao i to da joj se dodatno pridruži gastronomski dio.

Prazan paviljon

Mi kao Grad, kao i s nama povezana komunalna društva pod čijom je ingerencijom “Brajda” učinit ćemo sve što je u našoj moći da se taj prostor očuva i simbolički rečeno – vrati u život. Istaknuo nam je to Marko Filipović, dogradonačelnik Rijeke prigodom otvaranja Art kvarta Benčić.

Kao je poznato u slučaju tog kasnohistoricističkog spomenika problem nije u očuvanosti objekta, jer je on nedavno temeljito zaštićen, već u – sadržaju. Stalni presing velikih trgovačkih centara, posebno onih prehrambenih, neprestano gura na marginu prodaju domaćeg povrća, voća, mliječnih i mesnih prerađevina ili ribe na tržnicama.

Značajno svemu tome doprinosi i kolaps hrvatske poljoprivrede koja u sudaru sa stranom konkurencijom živi svoje možda i najteže dane. Zbog svega navedenog, kat Brajdinog paviljona je već godinama prazan, a zadnjih se mjeseci ubrzano prazni i – prizemlje.

Točnije, ostalo je još svega nekoliko poslovnih subjekata, u zoni prodaje mesa i prerađevina, no kako se skoro sve ispraznilo, i oni se nalaze u nezavidnoj situaciji. Sve je na žalost manje razloga da bi itko ušao u taj inače impresivni spomenik kulture i razvoja Rijeke, jedan od njezinih “trbuha” koji je othranio generacije.

Razmišljanja u pogledu oživljavanja idu u dva paralelna smjera. Prvi je taj u kojem bi se još jednom ponudilo prostor malim proizvođačima organiziranim u OPG-e, učinjeno je to bilo i prije tri godine ali na žalost bez rezultata, koji bi mogli raditi u dnevnom ritmu. Drugi da se o pojedinim prigodama povezanim i s aktivnostima Art kvarta – danas ga čine MMSU, Jadran i PIK – ili u mjesečnom ritmu pretvori u susret najboljih chefova koji će posjetiteljima nuditi svoju viziju “malih jela”, “finger fooda” utemeljenih na tradiciji, ali i pozvati u goste kuhinje i kuhare iz susjednih, svakako i udaljenijih država.

Tržnica u Palermu

S obzirom dakle da se Grad Rijeka vrlo otvoreno postavlja kao zainteresirani partner, institucija koja će stvoriti okvir djelovanja, na drugoj se strana s nizom ideja već javio i Mate Janković, jedan od najpoznatijih hrvatskih chefova, ali i osoba koja je u toj svojoj funkciji gostovala u mnogim državama i regijama svijeta.

Tu je i Igor Anjoli, autor branda “Narodna kuhinja” koji ima golemo iskustvo s kuhinjama Azije i Amerike, a na sve se nadovezuje i fenomenalno iskustvo kad je zahvaljujući JRE sustavu ribarnica na glavnoj riječkoj tržnici bila pretvorena u neviđeni gastronomski hram. Kuhali su tada u njemu ponajbolji hrvatski chefovi, mnogi od njih i s Michelinovom zvjezdicom, a u organizacijsko-izvedbenom smislu sve je bilo u najboljem redu.

Kao jedna od zanimljivih paralela ističe se iskustvo tržnica u Palermu koje zakupcima pojedinih štandova vikendom u večernjim satima dozvoljava pretvaranje tih prostora u one koji pripravljaju i nude autohtone specijalitete.

Pokretanje Art kvarta Benčić, kao i činjenica da će on u punom volumenu oživjeti u relativno kratkom vremenu, otvara neke sasvim nove razvojne perspektive Rijeke. U njih se sjajno uklapa i oživljavanje Brajde, kao i činjenica da je Rijeka postala gradom u kojem će karijeru nastaviti Deni Srdoč, jedan do najvećih hrvatskih kulinarskih talenata. Jednako tako dobili smo najavu da bi se u projekt Gastro Brajda sasvim sigurno mogao uključiti i Stevo Karapandža, da ne govorimo o tome kako u obližnjem Kastvu djeluje Nenad Kukurin, chef koji je svojom vizijom i realizacijom gastronomije Kvarnera bez daha ostavio jednu od najznačajnijih gastronomskih veleslila – Italiju.

Niz je na riječkom području chefova od kojih nemali broj djeluje poprilično samozatajno, jedan od njih je primjerice “Borikov” Vanja Giljević, a kojima bi upravo Gastro Brajda bila savršeni prostor za dodatnu afirmaciju. Tu je i Davor Lukas koji je pokrenuvši Bajos, produkciju autohtonih gotovih jela isključivo na osnovi domaće, ekološke poljoprivrede već pokazao u kom bi se pravcu trebala postaviti i Gastro Brajda.

Da ne govorimo o tome da bi se kroz jednu takvu gastronomsku komunikaciju potaknulo mlade na kuharsko školovanje što je današnjoj Hrvatskoj prijeko potrebno zanimanje.

Uskoro će se s inicijativom krenuti korak dalje. Mogući prvi nastup chefovske elite na Gastro Brajdi u velikoj je mjeri ovisan i o smirivanju današnjeg epidemiološkog stanja. U svakom slučaju treba poduzeti sve da fenomenalni paviljon Brajda oživi, ni u kom slučaju da mu se dogodi – ključ u bravu. Inicijacija Art kvarta Benčić za to je savršena prigoda.