RIJEKA  Iz građanske inicijative “Protiv sječe” pohvalili su riječku gradonačelnicu Ivu Rinčić zbog najave uređenja japanskog vrta kod OŠ Vežica, za što će se, najavljeno je, u gradskom proračunu za 2027. osigurati oko 57.000 eura, ali su i pozvali da se razmisli hoće li ta sredstva biti dovoljna za cjelovito uređenje vrta te pozvali na dijalog oko rješenja projekta uređenja sportsko-rekreativne zone na Delti.

Koordinator inicijative Petar Ćurić naveo je da bi trebalo planirati i sredstva za redovito održavanje japanskog vrta, budući da su ovo, koliko je poznato, prva namjenska sredstva za uređenje vrta od njegova otvaranja 2013. godine.

– Neopisivo nam je drago što će Grad Rijeka učiniti nešto za japanski vrt, što pokazuje da ima sluh i da sluša aktiviste i zelene, angažirane građane i građanke poput nas.

No, isto tako voljeli bismo da se vrt cjelovito obnovi. Da se sredstva iskoriste na pravi način za sanaciju i obnovu staza, za obnovu fontana, jezerca i vodopada, za obnovu sustava za cirkulaciju i filtraciju vode, za obnovu kamenih i dekorativnih elementa, obnovu kućice za čaj, nabavu i sadnju japanskih biljaka, projektiranje, stručni nazor i nepredviđene radove, kazao je Ćurić.

Pozvao je i da se misli o budućem održavanju japanskog vrta.

– Zanima nas konkretno tko će nakon obnove biti odgovoran za redovito održavanje japanskog vrta na Vežici i iz kojeg će se proračuna i sredstava to održavanje financirati, kazao je Ćurić.

Blizina Rječine

Kruno Pekas, vrtni dizajner i eko-aktivist, govorio je o najavljenom uređenju prostora na Delti te pozvao da se koriste prirodni materijali, kao i da se svakako u izradu idejnog rješenja uključe mjesni odbori i građani.

– Znam slučajeve iz drugih gradova, i bio sam već uključen u jedan takav projekt, gdje su građani jednostavno rekli, kad su vidjeli idejno rješenje, da ne žele tako ogromne staze, puno betona, plastičnu nadstrešnicu, te je na kraju cijeli projekt bio srušen.

Zato je potrebno i pri formiranju idejnog rješenja uključiti mjesne odbore i građane, kazao je Pekas.

Kruno Pekas i Petar Ćurić / Foto JAKOV KRŠOVNIK

On je kategorički protiv postavljanja lijevane amortizirajuće gume, što su najavili iz Grada. Istaknuo je da su intenzivne boje agresija za oči, a i sam materijal smatra problematičnim.

– Lijevana guma nije ništa drugo nego mikroplastika. Riječ je o jednim dijelom sintetskoj gumi koja se trusi, koja se korištenjem otpušta u okoliš, a mi imamo Rječinu na metar od igrališta. Ja sam već snimao video o tome u Funtani i u Titovom parku Puli.

Ako malo bolje pogledate, vidjet ćete sve te fragmente gume koji se nalaze u travi. To nikad neće biti očišćeno, to se niti ne planira čistiti, a ako se ide čistiti, nemoguće je to počistiti. Danas postoje studije koje govore u tome koliko je lijevana guma štetna, kazao je Pekas.

Visoka cijena

Predložio je druga rješenja.

– Postoje prirodni materijali, pijesak, drvena sječka, običan lijepi travnjak koji je također antistresna podloga i nema potrebe da se još tamo dodatno stavlja mikroplastika koja će završiti onda u prirodi, kazao je.

Založio se i protiv postavljanja protukliznog akrilnog sustava.

– To nije ništa drugo nego opet plastika. Može se ostaviti asfaltna površina gdje površinski sloj ima malo drugačiju granulaciju pa onda nije sklizak, budući da je rečeno da se plastika postavlja da ne bude sklisko. Dakle, to je moguće i bez plastike, kazao je Pekas.

Istaknuo je i visoku cijenu projekta na Delti, od oko najavljenih 240.000 tisuća eura.

– Planirano je ulaganje nesrazmjerno visoko za rješenja koja se prvenstveno opravdavaju sigurnosnim zahtjevima, a u stvarnosti uvode velike količine sintetičkih materijala i vizualno agresivnih boja, dok bi se jednostavnija, prirodnija i estetski suzdržanija rješenja poput klasičnog asfalta, pjeska, drvene sječke, prirodnog travnjaka moglo prostor urediti znatno racionalnije, ekonomičnije i u skladu s okolišem, poručio je Pekas.