Poslovni sustavi Grada Rijeke do kraja ove godine prestaju funkcionirati kao servisna podrška komunalnim društvima, a njihovi zaposlenici vratit će se u matična društva. Potvrdio je to danas direktor Poslovnih sustava Tomislav Mazal na nastavku prošlotjedne sjednice Gradskog vijeća, priznajući da model centralizirane poslovne podrške, zamišljen radi racionalizacije i ušteda, nije zaživio kako je trebao.

– Model kao takav nije provediv i odlučili smo ga napustiti. Društva su praktički u jednoj noći prenijela 80 do 90 zaposlenika, bez jasno definiranih kriterija zašto baš ti ljudi prelaze. Istodobno, troškovi istih poslova nisu smanjeni u matičnim društvima, a nije postojala ni vertikalna organizacija. Svako je društvo, odnosno njegov direktor, sam odlučivao koliko i na koji način želi sudjelovati u zamišljenoj sinergiji. Takva provedba nije mogla donijeti očekivane rezultate, kazao je Mazal.

Dodao je da je namjera bila izdvojiti zajedničke funkcije iz pojedinih komunalnih društava i objediniti ih radi postizanja ušteda, no da takav model nije donio očekivanu učinkovitost. Smatra da direktori komunalnih društava moraju imati izravnu kontrolu nad ključnim funkcijama vlastitih tvrtki ako se od njih očekuje odgovornost za njihovo poslovanje. Poslovni sustavi zato su sada u transformacijskoj fazi, a do kraja godine prestaju pružati usluge poslovne podrške ostalim društvima.

Mazal je pred vijećnicima iznio i financijske pokazatelje poslovanja u 2025. godini. Poslovni sustavi ostvarili su 4,18 milijuna eura prihoda i neto dobit od 46.000 eura. Prihodi su porasli 42,5 posto, ponajprije zbog povećanja ugovorenih naknada i širenja poslovanja kroz objedinjenu naplatu troškova stanovanja (ONTS) dok su rashodi bili veći 21,2 posto, najviše zbog rasta troškova zaposlenih. Unatoč iskazanoj dobiti, društvo je imalo problema s likvidnošću. Na kraju godine na računu nije bilo novca, a iskorišteno dopušteno prekoračenje dosegnulo je 477.000 eura.

O problemima u funkcioniranju Poslovnih sustava govorio je i HDZ-ov Marko Smojver, ocijenivši da taj primjer pokazuje ozbiljne nedostatke i neracionalnosti u organizaciji riječkog komunalnog sustava. Podsjetio je da su Poslovni sustavi osnovani radi centralizacije potpornih funkcija, poboljšanja usluga i smanjenja troškova, no da sustav i dalje ostaje skup i neučinkovit. Posebno je problematizirao troškove objedinjene naplate troškova stanovanja, u kojoj je angažirano 24 zaposlenika, uz gotovo milijun eura prihoda, postavivši pitanje opravdanosti takvog modela u vrijeme digitalizacije i mogućnosti korištenja e-računa.

Mazal se složio s ocjenom da sustav ne funkcionira, ali je branio smisao objedinjene naplate, ističući da ona donosi uštede Gradu i komunalnim društvima jer se računi objedinjuju u jednoj pošiljci. Pritom je upozorio da bi slanje zasebnih računa svakog komunalnog društva značilo dodatne troškove, navodeći da samo jedna kuverta Hrvatske pošte stoji 74 centa.

– Potpuno slažem da digitalizacija sustava izrazito važna. Zadnjih nekoliko mjeseci intenzivno radimo da taj sustav, koji star više od 25 godina, zamijenimo i automatiziramo što je moguće više, odgovorio je Mazal na Smojverovu opasku. Kao jedan od problema poslovanja komunalnih društava odnosno zastarjelosti informatičkih sustava s kojima rade na sjednici se izdvojio i obračun plaća, koji se još uvijek dijelom temelji na ručnom prepisivanju evidencija zaposlenika. Zbog takvog načina rada ove su se godine dogodile dvije pogreške u isplatama, prema Autotroleju i Čistoći, pri čemu je u Čistoći isplaćeno više novca, što je naknadno trebalo rješavati povratom preplaćenih iznosa .

U nastavku sjednice raspravljalo se i o poslovanju Energa, čije je izvješće, kao i ono Rijeka plusa, prihvaćeno dok Poslovni sustavi i Rijeka sport nisu dobili zeleno svjetlo Gradskog vijeća.

Kod Energa se rasprava usredotočila na pad novčanih sredstava na računu i u blagajni. Dok je na kraju 2023. i 2024. godine društvo iskazivalo gotovo dva milijuna eura, koncem prošle godine taj je iznos pao na pedesetak tisuća eura. Direktor Marko Križanec objasnio je da se većina ranije iskazanih sredstava odnosila na strogo namjenski račun za projekt obnove toplinarstva, na koji su se, prema dogovoru sa SAFU-om, uplaćivala sredstva sufinanciranja. Nakon završetka projekta, novca na tom računu više nije bilo.

Križanec je pritom ustvrdio da Energo posebnu pozornost posvećuje upravljanju likvidnošću te da se planovi poslovanja revidiraju četiri puta godišnje.

Vijećnicu Hanu Paleku iz Možemo! zanimao je i rast troškova zateznih kamata, koji su dosegnuli oko 250.000 eura. Rukovoditeljica Odjela poslovne podrške i financija u Energu Gordana Grdinić objasnila je da su kamate posljedica kašnjenja države s isplatama naknada za razliku u cijeni energenata, unatoč tome što je propisani rok plaćanja 30 dana od podnošenja zahtjeva. Kako bi premostio kašnjenja, Energo se tijekom 2025. više kratkoročno zaduživao, a u društvu očekuju da će trošak zateznih kamata ove godine biti nešto manji. No, problem ostaje i neodobravanje novih tarifa zbog čega Energo nema mogućnost povećanja prihoda kako bi pokrio rast troškova.