RIJEKA – Medicina, strojarstvo, računalstvo, elektrotehnika, rehabilitacija, farmacija, logopedija, brodogradnja, socijalni rad, socijalna pedagogija, građevinarstvo, arhitektura, geodezija, medicinsko-laboratorijska dijagnostika i psihologija samo su neka od područja koja su prema ocjeni Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na primorsko-goranskom tržištu rada iznimno deficitarna.

Kvote i stipendije

Ta su se područja našla na popisu najnovijih Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a riječ je o popisu koji je iz godine u godinu sve veći. Veliki dio tog popisa odnosi se na »bijele poslove«, odnosno na poslove u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama, no svoje mjesto na toj listi našao je i čitav niz nastavničkih zanimanja jer primorsko-goranskim školama kronično nedostaje nastavnika fizike, matematike, informatike, biologije, kemije, geografije, glazbenog i tjelesnog odgoja, a nedostaje i odgojitelja, kao i knjižničara. Svi oni koji se obrazuju u tim područjima mogu očekivati da će nakon diplome bez čekanja dobiti svoje radno mjesto, jer analize i prognoze temeljem kojih je nastao dokument provedene su na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Riječ je o dokumentu koji za 20 područja i potpodručja oko većih gradova raspisuje koja su zanimanja deficitarna i u kojima bi trebalo povećati upisne kvote ili broj stipendija, a u kojima bi ih trebalo smanjiti. I to na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini.

Ono što prema Preporukama primorsko-goranskom tržištu rada ne treba kada je u pitanju visokoškolska razina vrlo je mali broj studijskih programa, a taj se popis svodi na stručni upravni studij te sveučilišne studije poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, poslovna ekonomija, marketing, pravo te logistika i menadžment u pomorstvu i prometu.

Tri stvari

Navodeći kako je prva reakcija na nove Preporuke da je popis deficitarnih zanimanja daleko dulji od onih u kojima se preporučuje smanjiti broj upisanih studenata rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija naglašava da to primarno govori da su potrebe tržišta rada veće od sveučilišnih kapaciteta i da su potrebna dodatna ulaganja u visokoškolski sustav kako bi osigurao potrebne kvalitetne kadrove.

– Iščitavam iz Preporuka tri stvari. Prvo, uspjeli smo uskladiti naše kvote i upisna mjesta s potrebama tržišta rada na način da je značajno smanjen broj završenih studenta koji su nezapošljivi i teško nalaze posao. Određeni suficit je samo u određenim studijima u području prava i ekonomije koje izvodimo na tri fakulteta. Opće je poznata činjenica da je u posljednje vrijeme država akreditirala veliki broj privatnih visokih učilišta koja u pravilu obrazuju ove kadrove, kao i da su, suprotno uputama, na drugim sveučilištima višestruko povećavali kvote na studijima ekonomije u čemu vidim glavni razlog neravnoteže, objašnjava prof. dr. Prijić-Samaržija.

Snimio V. KARUZA

Drugo, kaže, preporuke govore o tome da ima prostora za povećanje kvota u sve većem broju studijskih programa u području STEM-a, što ukazuje na potrebe većeg nacionalnog strateškog ulaganja u povećanje nastavnih kapaciteta na studijskim programima u kojima se kvote popune, poput računarstva, elektrotehnike, građevinarstva, medicine, primaljstva i sestrinstva. Financijska injekcija potrebna je i za otvaranje novih studija, posebice u području rehabilitacije, arhitekture, socijalne pedagogije i socijalnog rada koje još nemamo.

Status i plaće

– Nakon logopedije i farmacije to su nam potencijalni fokusi koji zahtijevaju pregovaranje s Ministarstvom o financiranju. Treće, nastavnički studiji u području STEM-a, poput matematike ili fizike, koji su godinama deficitarni, privlače sve manji broj studenta i ne popunjavamo kvote. Mjesta ima, ali nema interesa. Ove je godine Ministarstvo povećalo stipendiranje u području STEM-a, a posebno za nastavnike matematike i fizike. Činjenica da interes za ove studije izostaje jasno upućuje da je ključan razlog tome niski status i nastavničke plaće. Kronični izostanak interesa za nastavničke studije ozbiljna je poruka svim donositeljima odluka u obrazovnom sustavu o potrebi vraćanja ugleda i statusa nastavnicima. U protivnom, na ovom će se popisu naći i druga nastavnička zanimanja i, što je daleko gore, u pitanje dolazi kvaliteta obrazovanja i kompetencije nastavnika, zaključuje rektorica.