– Treba raditi s uvjerenjem da je hrvatski dizajn moguće plasirati ne samo na domaće, već i na inozemna tržišta! Jer, ako imate što ponuditi, uvijek postoji šansa da to netko vidi, kaže Svjetlana Despot, a ono što joj se događa posljednjih mjeseci, upravo potvrđuje ovu tezu.
Nakon izložbe hrvatskih produkt dizajnera u Milanu prošlog proljeća, na kojoj se predstavila kao članica Hrvatskog dizajnerskog društva u sklopu manifestacije Posti di Vista – design sensibile pod nazivom Croatian Designers Impact u organizaciji Laboratori Fabbrica del Vapor, i niza ovogodišnjih izložbi pod nazivom »Razum i Osjećaji« pod vodstvom kustosice Tatjane Bartaković (Belgrade Design Week, Forum Zagreb, Loggia Hvar), stigao joj je poziv iz dizajnerske meke – Holon muzeja u Izraelu – da izloži svoj eksponat, stolac Hula-Hula, zapažen i otkupljen od Dilmos galerije na izložbi u Milanu.
I to nije sve!
Data by Despot
Njeni proizvodi »Data by Despot«, izloženi na Loggi u Hvaru, naprosto su planuli ovog ljeta, a pojava čitave palete vrlo naglašene autorske linije s potpisom Svjetlane Despot na sajtu berlinskog Design WebShopa, rezultirala je narudžbom za kanadsko tržište – Pimlico Design Gallery u Torontu – koja, dok su proizvodi još na putu, organizira njihovu medijsku promidžbu.
Uz mnoštvo privatnih kuća i stanova na području Rijeke i Istre, Svjetlana Despot dizajnirala je i javne objekte, među kojima su projekti Novi Spa Hotels & Resorts u Novom Vinodolskom, Poslovna zgrada Ecos u Zagrebu, Ecos dućan Tower u Rijeci, Ecos dućan u Avenue Mallu u Zagrebu, Rident u Rijeci, Ortopedska bolnica dr. Nemeca, Aitac u Rijeci, Salon Babić u Marinićima, Hotel Beli kamik u Njivicama, Hotel Jadran u Njivicama, Hotel Carolina u Rabu te Paradiso u Rabu i mnoge druge.
Tako će članci o hrvatskoj dizajnerici Svjetlani Despot, s fotografijama njenih taburea, stolaca, linije Wave, zidnih instalacija, ali i simpatičnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu – poput složivih torbi-kutija, putnih papuča, notesa ili bookmarka – biti objavljeni u Design Lines Magazinu i New York Timesu. Vlasnica galerije Pimlico, naime, ističe kako su kupci njenih izložaka češće Njujorčani nego stanovnici Toronta jer – dolazeći iz grada u kojem je sve podložno dizajnu – znaju prepoznati ideju. A ona smatra da proizvodi Svjetlane Despot definitivno spadaju u tu grupu.
– Novinari u Kanadi već su dobili informacije o mojoj liniji proizvoda, ali samo preko fotografija objavljenih na webu. Budući da smo moja poslovna partnerica Sandra Ferenc i ja svjesne važnosti te prve informacije, od samih početaka rada mnogo polažemo na fotografiranje proizvoda i njihovu grafičku prezentaciju. Sve – od ideje i vizije do završnog proizvoda – mora biti vrhunski profesionalno urađeno, a na tom putu je brendiranje vrlo važna faza. Zato mi fotografije radi Saška Mutić, a grafički dizajn Saša Krepelnik, kaže Svjetlana Despot, napominjući kako je iznimno važno da oko kamere uhvati duh dizajniranog proizvoda koji na njenim radovima potencira struktura materijala.
Zar je to ručno pleteno?
Prije dvadeset godina kad sam odlučila krenuti u dizajnerske vode – kod nas nije bilo ni studija takvog usmjerenja, tako da sam građevinsku struku proširivala studijem dizajna interijera, a potom krenula na usavršavanje u London.
Tragajući za prostorom plasmana svojih dizajniranih predmeta, Svjetlana Despot našla se i u Dubrovniku. Koliko je god bila razočarana suvenirskom ponudom najturističkijeg hrvatskoga grada, toliko ju je oduševio postav dubrovačkog muzeja.
– U hodu mi je sinula ideja »modernog suvenira« pa sam odmah i potražila ravnateljicu. Tako je nastao »Konavoski vez na moderno«, koji već dvije godine radim za DU’M. Zanimljivo je da ga najviše kupuju domaći ljudi. I šalju kao autohtoni suvenir u inozemstvo. To mi je kompliment!
U tim sam počecima radila uvijek za poznatog kupca, svi su predmeti bili unikati jer produkt dizajna nije bilo! Ili ako jest, to su bili odlični ostaci šezdesetih i osamdesetih, a tada su ga potpisivali arhitekti. Oni su osmišljavali interijere svojih objekata i dizajnirali namještaj kojim će biti opremljeni. Tako su radili Igor Emili, Boris Magaš, Zdravko Bregovac, a produkt dizajnom u to se vrijeme bavio i naš dizajner namješataja Dragan Roksandić u tvornicama Meblo, Drvo… Te od nešto mlađe generacije Mladen Orešić.
Sve je nestalo
Onda se 30 i više godina nije dizajniralo ništa – sve se uvozilo – a mi smo devedesetih uništili sve što smo na tom planu imali. Srce me boli što više nema ni tragova od kavane Hotela Kontinental, Šestice, Jugobanke, Haludova, Karoline… Sav dizajn onoga vremena nestao je… U međuvremenu su se ugasile i tvornice u Hrvatskoj, tako da se danas malobrojni bave produkt dizajnom. Spadam među te rijetke u našoj branši koji rade s tvornicama, dakle dizajniram proizvod koji se izrađuje u seriji primjeraka. To je vrlo kompleksan posao, jer osim ideje o izgledu proizvoda, treba poznavati sve faze proizvodnje, kao i mogućnosti strojeva koji će izrađivati proizvod. Produkt dizajnom se bavim dvanaest godina – moji počeci su vezani uz Finvest, za njih sam radila dizajn polica i kauča – a danas surađujem s tvornicom tepiha Martin – naš brand je Martin by Despot. S druge strane razvijam svoj vlastiti brand – Data by Despot, kaže ponosno Svjetlana Despot, dok skrećemo razgovor prema dizajnu interijera koji joj je donio veliku popularnost u Primorju i Istri.
– Uređivala sam interijere privatnih kuća i poslovne objekte u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Posebno sam ponosna na dvije privatne kuće koje sam uređivala u Nizozemskoj – u Haagu i Osterbecku. Kad dizajniram interijer privatne kuće, krećem od ljudi koji će u njoj stanovati, od njihovih navika, želja, afiniteta. Pokušavam otkriti kakav je ritam njihova života, u kojem se dijelu kuće najradije okupljaju, a onda dolazi estetika. Iznimno su mi važne boje okruženja u kojem se kuća nalazi. Fotografiram u pravilu pogled kroz prozor i držim ga na monitoru kompjutera dok razmišljam o uređenju. Taj pogled kroz prozor jako je bitan, on diktira interijer. I boja neba nije ista kod nas ili na sjeveru Europe. Tamo nema blistavog plavetnila, nebo je olovno sivo, pa su onda i boje interijera »teže«…
Senzibilitet
Inače, u inozemstvu je lako uređivati interijer jer vam je sve dostupno – od namještaja različitih stilova do cvijeća. Ta ponuda daje veliku slobodu, pogotovo kod unutarnjeg dizajna, dok za vanjski prostor – vrt i okućnicu – vladaju stroga pravila koja morate poštovati. Bilo bi divno uređivati kuće u različitim podnebljima – svaku sljedeću u drugom dijelu svijeta. To bi mi bio izazov! Pitam se što bih napravila u pustinji?
Svjetlana Despot djeluje u okruženju kolega mlađe generacije, k tomu lociranima u metropoli. Smeta li joj dislociranost? – pitamo ju.
– Jedina sam iz svoje generacije u ovom poslu i moja sreća je što sam različita. Mlađi kolege dizajneri pohađali su iste škole, razvijali se generacijski pod istim uvjetima i utjecajima, što ih čini sličnima u razmišljanju, a onda i radu. Ne mislim da je živjeti u Rijeci hendikep za dizajnera, ali je s druge strane čitava poslovna scena daleko više orijentirana na Zagreb. Ipak, mislim da bih jednako ovako funkcionirala bilo gdje! Ne bojim se procjena kolega, vrlo sam ponosna na svoje iskustvo i broj godina tijekom kojih uspijevam opstati u poslu. Ovako izolirana, potpuno sam okrenuta poslu. I sama sam svoj kritičar. I to najoštriji! Ali ne mogu reći da mi ne prijaju komplimenti. Eto, na sajmu dizajna u Beogradu, pohvalio me Ole Jensen. To je onaj Nordijac koji je izmislio gumene zdjele. Jako volim sve što on radi. Mislim da imamo sličan senzibilitet.
To je nešto što se jednostavno dogodi – na različitim meridijanima rode se ljudi istih razmišljanja, a da ih ne povezuje ni škola, ni običaji. Tako se može dogoditi i nastanak sličnih predmeta koji nisu falsifikati – već rezultat istog senzibiliteta.
Osobno smatram da je u svakom poslu, a ovom pogotovo, važno da ga radite s ljubavlju. Ta se ljubav osjeti. Ona pronosi neku istinu. A ljudi istinu prepoznaju, osjećaju i rado potpadaju pod utjecaj te istine. Zato vam neki proizvodi zapadnu za oko, poželite ih imati, uživati gledajući ih. Poput lijepe slike. Ili glazbe, koja poziva na slušanje…
