RIJEKA Što strateško upravljanje znači za visokoškolsko obrazovanje i kako ga primijeniti na hrvatskim sveučilištima, bila je tema radionice strateškog menadžmenta, što je ovog tjedna organizirana na Sveučilištu u Rijeci u suradnji i s punom potporom Veleposlanstva SAD-a.

Program usavršavanja namijenjen je rukovodstvima fakulteta i sveučilišnih odjela, a dok su na prva tri dana predavanja sudelovali prorektori, dekani, prodekani, te pročelnici i zamjenici pročelnika odjela riječkog Sveučilišta, u petak je, na prijedlog američkog veleposlanika Jamesa Foleya, održana posebna radionica za članove Rektorskog zbora o strateškom upravljanju u visokoškolskim ustanovama.

Izvedba programa povjerena je američkom Sveučilištu u Georgiji, vodećem u SAD-u po pitanju strateškog menadžmenta, a posebice profesorima Edwardu G. Simpsonu i Libby Morris, direktorici Instituta za visokoškolsko obrazovanje.

Profesor Simpson objašnjava kako su se polaznici radionice, osim s osnovnim pojmovima strateškog planiranja, mogli upoznati s različitim načinima implementiranja određenih modela i sustava strateškog upravljanja, ali i raznim vidovima kulturalnih problema koje postoje u svakoj organizaciji te spriječavaju primjenu strateških smjernica.

Posebna predavanja bila su posvećena financijskom upravljanju i izradi proračuna, te vidovima suradnje u kojima riječko Sveučilište može sudjelovati.

– Sveučilište u Rijeci razvilo je svoj strateški plan razvoja, u kojeg je uloženo jako puno savjesnog rada. Strateški menadžment omogućuje implementaciju tog plana, što nije moguće ako svi na Sveučilištu ne shvate što se pokušava postići tim planom. Pokušali smo čelnicima sveučilišta i fakulteta pomoći naučiti kako da rade zajedno i integriraju se, kako bi se strateški ciljevi sveučilišta mogli ostvariti.

Pomoći im da se kreću prema cilju integriranog sveučilišta, a ujedno im objasniti što će to financijski značiti, u smislu prikupljanja novca, između ostalog i iz vanjskih izvora.

Iako riječko Sveučilište još uvijek nije integrirano, vjerujem da će se u budućnosti morati razvijati u tom smjeru, a jasno je da to traži ogromnu psihološku prilagodbu svih uključenih. Naravno, ne želimo nikome nametnuti rješenja i na radionici smo upravo zato predstavili više postojećih modela, a na djelatnicima je sveučilišta da se sami odluče za onaj koji im više odgovara, kaže Simpson.

On ocjenjuje kako se rektori hrvatskih sveučilišta nalaze pred pravim izazovom u provedbi strateških planova, zbog više autonomije, slobode i fleksibilnosti fakulteta, u odnosu na američka sveučilišta.

– U integriranom sveučilištu rektoru je potrebna fleksibilnost za odgovorno preusmjeravanje novca među fakultetima kako bi se osigurala provedba projekata. Svaki dekan treba određena sredstva i podršku kako bi ostvario ciljeve svog strateškog plana, koji se nadovezuje na strategiju cijelog Sveučilišta. Dekani naravno zadržavaju svoju autonomiju, ali osnovna je ideja da svi rade za zajednički cilj. Slično je i na američkim sveučilištima, gdje su pojedine škole i koledži jako nezavisni. Riječ je o jako poduzetnim i fleksibilnim institucijama, ali postoji zajednička kultura koja omogućuje razvoj sveučilišta. To je ono što pokušavamo stvoriti ovdje.

Riječka strategija ima pet velikih strateških ciljeva do 2013. godine, a svaki strateški plan mora biti živ dokument i prilagođavati se promjenama u okolini. Željeli smo polaznicima radionice usaditi ideju da, ako plan treba prilagoditi, svi oni, naravno, mogu sudjelovati u tom procesu, kaže Simpson.

Prema mišljenju profesora Simpsona Hrvatskoj je potreban Institut za visokoškolsko obrazovanje, kako bi se hrvatski znanstveni i visokoškolski sustav mogao dalje razvijati.

– Smatram da je Hrvatskoj potreban poseban institut koji bi se bavio strateškim menadžmentom, politikama visokog obrazovanja, ali i financijama, te upravljanjima sustava visokog obrazovanja. S obzirom sustav u Hrvatskoj, taj bi Institut vjerojatno trebao biti pod resornim Ministarstvom, a radio bi i pružao usluge iz strateškog menadžmenta za svih sedam hrvatskih sveučilišta. Institut visokog obrazovanja na University of Georgia jedan je od najuspješnijih u SAD-u, a volio bih vidjeti da se sličan institut osnuje i u Hrvatskoj. Radio sam na toj ideji i za ranijeg boravka u Hrvatskoj, a taj koncept jučer sam izložio i članovima Rektorskog zbora, kaže Simpson.