Obljetnica

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka obilježava 25 godina djelovanja

Biljana Savić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Izložba će prezentirati sve naše odabire naših najznačajnijih radova, a bit će otvorena u utorak 30. ožujka na postamentima na Korzu u 12 sati, rekao je Zlatan Bakalović



RIJEKA U povodu 25. obljetnice djelovanja Hrvatsko-turskog društva Rijeka predstavljena je izložba koja će biti otvorena u Rijeci 30. ožujka,


– U biti, naš pravi rođendan bio je 30. studenog prošle godine, ali smo zbog pandemije sve to prolongirali za ovu godinu. Usprkos trenutačnoj situaciji mislim da ćemo uspjeti sve u vezi izložbe realizirati, kazao je predsjednik ovoga društva Zlatan Bakalović.


– Izložba će prezentirati sve naše odabire naših najznačajnijih radova, a bit će otvorena u utorak 30. ožujka na postamentima na Korzu u 12 sati.




Riječ je o multidisciplinarnom projektu u koji je uloženo puno truda i novca i nadamo se da ćemo kroz izložbu Riječanima pokazati način kako je udruga stvorena i sve ovo što smo ovih 25 godina pridonijeli multietičnosti naše županije, a prikazana je i pomoć Turske nakon potresa u Banovini, kazao je Bakalović.


Naveo je da HTD ima oko 40 članova, od čega 90 posto Riječana, akademskih građana i ljudi iz različitih oblasti.


Prvi predsjednik i osnivač HTD prof.dr Ante Simonić kazao je da je sve počelo na Medicinskom fakultetu u Rijeci, u doba kad je trebalo prepoznavanje i poznavanje Hrvatske kroz sustave vladinih institucija, na isti način utemeljio hrvatsko-poljsko, hrvatsko-austrijsko, hrvatsko-slovensko, hatsko-njemačko i hrvatsko-kinesko društvo u Rijeci.


– Trebala nam je pomoć na nacionalnoj razini kroz nepolitički angažman koristeći poslovne, privatne, znanstvene i druge veze diljem svijeta kako bismo pomogli našem zavičaju, kazao je Simonić dodavši da je to bilo neophodno u trenucima velike krize.


Esma Halepović Đečević koja je bila 15 godina predsjednica ovoga društva kazala je da je društvo nakon ratnog razdoblja društvo nastavilo s dvosmjernim projektima kako bi se javnosti približile teme koje ruše barijere i stereotipe.


– Imali smo niz predavanja znanstvenika i diplomata koji su prezentirali i duhovnu materijalnu povijest i bogatstvo Turske, a mi smo Turskoj pokazali najveće dosege hrvatske dječje književnosti, poput Šegrta Hlapića, Šume Striborove, kazala je Halepović Đećević.