Turist sa Zapada radije će ići na ono odredište na kojem je siguran da postoji vrhunska zdravstvena skrb, a to je nešto što bi turistička privreda također trebala imati na umu – poručuje dr. Nikola Ivaniš
RIJEKA - Često spominjan, ali u Hrvatskoj još nedovoljno razvijen pojam zdravstvenog turizma, prilično je teško postaviti u jasne okvire. Umjesto prakse, o zdravstvenom turizmu često se govori kao o još jednom nedovoljno iskorištenom potencijalu turizma i medicine, donose se strategije i pokreću poslijediplomski studiji, a nedavno donesena strategija razvoja zdravstva kao njegove nedostatke na kojima treba raditi navodi nedovoljnu konkurentnost, nedostatak normativnih akata o zdravstvenim uslugama u turizmu te nedostatak stručnog kadra.
Prema dosad publiciranim podacima, u Hrvatskoj postoje 222 lokaliteta s povoljnim potencijalnim uvjetima za razvoj zdravstvenog turizma, od kojih je tek 10 posto iskorišteno u okviru 18 organiziranih lječilišnih centara. Nacionalna strategija nadalje ističe da je kao i druge mediteranske zemlje, tako je i Hrvatsku zahvatio val wellness centara koji nude medicinske i druge tretmane za njegu i čuvanje zdravlja, pa se 2005. godine čak 80 hrvatskih hotela deklariralo kao wellness hoteli.
Strategija Ministarstva zdravlja pritom konstatira da je zdravstveni turizam, kao selektivni oblik turizma u svijetu u sve većoj ekspanziji te se proteže od rekreativnih oblika wellness-turizma do bolničkog turizma u organizaciji ugostiteljskih tvrtki, odnosno zdravstvenih ustanova koje pružaju zdravstveno turističke usluge. Aktualni europski trendovi pokazuju da više od deset posto korisnika usluga u zdravstvenom turizmu zapravo putuje na različite zdravstvene tretmane u inozemstvo.
Smjernice razvoja zdravstvenog i medicinskog turizma PGŽ također uključuju i Gorski kotar, a dr. Nikola Ivaniš napominje da bi u Skrad, mjesto s dugom tradicijom lječilišnog turizma, trebali investirati i država i lokalna samouprava te formirati ondje polivalnetan centar za rehabilitaciju.
– Još jedan vid zdravstvenog turizma možemo naći i u pokretanju centra za poremećaje u prehrani u mlađoj dobi i adolescenciji. Hrvatska takvog centra nema, a kada bi se otvorio vjerujem da bi vrlo brzo postao atraktivan i korisnicima iz inozemstva – zaključuje Ivaniš.
Primorsko-goranska županija svakako jedna od regija s dugom tradicijom lječilišnog turizma u kojoj ulogu predvodnika zdravstvenog i medicinskog turizma na ovom području već dulje vrijeme nosi županijska zdravstvena ustanova »Thalasotherapia Opatija«. Iako bez sumnje daleko najuspješniji centar zdravstvenog i medicinskog turizma na ovom području, opatijska »Thalasotherapia« pritom nije jedino mjesto na kojem se u Primorsko-goranskoj županiji namjeravaju razvijati ove djelatnosti koje uz medicini i vrhunsku zdravstvenu skrb uključuju i turizam.
Ima potencijala
Predsjednik županijskog Savjeta za zdravlje dr. Nikola Ivaniš smatra da Kvarneru i Gorskom kotaru ne nedostaje potencijala za ravoj zdravstvenog turizma.
– S obzirom na ustanove koje sve imamo u Primorsko-goranskoj županiji, logično je da zdravstveni turizam bude jedna od njezinih važnih odrednica. Kao kičmu razvoja zdravstvenog turizma na ovom području svakako treba gledati opatijsku »Thalasotherapiju« i lječilište Veli Lošinj – govori Ivaniš upozoravajući da razvoj zdravstvenog turizma traži i velika ulaganja.
Šansu za razvoj zdravstvenog turizma on pritom vidi u uključivanju hotelskih poduzeća koja djeluju na ovom području. Prema njegom mišljenju, jačanju Kvarnera kao destinacije zdravstvenog turizma trebale bi doprinijeti sve one tvrtke koje od takvih turista imaju prihode, a to su u prvom redu Liburnija rivijera hoteli, Valamar, Jadranka, Imperial, ali i crikvenički Jadran.
Korist za hotelijere
– Za razvoj infrastrukture zdravstvenog turizma trebaju značajna sredstva, a samo zdravstvo sa svojim je sredstvima praktički nemoćno i teško da može ulagati u takvu priču. Prema tome, potrebno je dosta ulaganja, a jedan dio svakako bi trebala učiniti i ova trgovačka društva – smatra Ivaniš.
Predsjednik županijskog Savjeta za zdravlje mišljenja je da je riječ o ulaganjima od višestruke koristi za hotelijere jer će im se ovakvo ulaganje vratitit s jačanjem atraktivnosti same destinacije te porastom broja turista. Ivaniš pritom naglašava važnost i najveće zdravstvene ustanove na ovom području – Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
– Ne možemo u tome zaobići ni KBC Rijeka koji također zasigurno ima veze sa zdravstvenim turizmom. Budite sigurni: turist sa Zapada radije će ići na ono odredište na kojem je siguran da postoji vrhunska zdravstvena skrb. Kod nas je situacija takva da turist u akutnom stanju infarkta kroz nekoliko sati dobije stent i vrhunsku medicinsku skrb, a to je nešto što bi turistička privreda također trebala imati na umu – poručuje Ivaniš.
