Sušna godina

Hoće li zbog suše biti redukcije vode u Rijeci? Prijeti li nam slovenski scenarij?

Marinko Glavan

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA

Evo kakvo je stanje s riječkim izvorištima vode



RIJEKA – Nakon što je zbog dugotrajne suše i nestašice vode, u velikom dijelu sjeverne Italije proglašeno izvanredno stanje koje uključuje i redukcije opskrbe u nekim gradovima, a i u Sloveniji je, u općinama uz more, zabranjeno zalijevanje javnih površina, tuširanje na plažama i slično, pokušali smo provjeriti kakvo je stanje na riječkom području, koje ove godine također pogađa suša.


Sve potrebe pokrivene


U Rijeci i okolici najvećim dijelom su izostale uobičajene proljetne kiše, a na okolnim planinama, s kojih se voda slijeva kroz kraški teren do izvorišta blizu mora, ove je zime bilo vrlo malo ili nimalo snijega pa nije bilo ni njegovog topljenja.


Direktora Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija Andreja Marochinija pitali smo prijeti li i Rijeci i okolici ograničavanje dostupnih količina vode, no Marochini odgovara kako, unatoč manjim količinama oborina, dotok vode na izvorištima nije bitno manji od prosjeka.




– Nema potrebe za alarmiranjem javnosti, jer imamo dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za pokrivanje svih potreba naših korisnika, kaže Marochini. KD ViK inače, u ljetnim mjesecima, isporučuje u vodovodni sustav kojim se opskrbljuje Rijeka i osam okolnih općina i gradova, prosječno između 73 tisuće i 75 tisuća kubičnih metara vode dnevno u ljetnim mjesecima, što je za oko četrdeset posto više nego zimi, kada se u sustav isporučuje između 50 i 55 tisuća »kubika« vode na dan.


– Maksimalna dnevna količina zabilježena je prošlog ljeta, s osamdeset tisuća kubičnih metara vode u jednom danu. Aktivna su sva izvorišta na našem području, Zvir, Perilo, Dobra, Dobrica, Martinšćica i Rječina, a u rezervi je još i Zvir 2, koji trenutno ne koristimo. Ne znam kako je drugdje, ali kod nas hidrološka situacija nije ništa bitno drukčija od prosjeka, tako da ne očekujemo poteškoće s dostupnim količinama.


Naravno, ne znamo kako će se stvari razvijati tijekom ljeta, ali na temelju sadašnjeg stanja, čak da uopće ne bude kiše tijekom srpnja, imat ćemo dovoljne količine zdravstveno ispravne vode do kraja ovog i u dobrom dijelu idućeg mjeseca, kaže Marochini.


U slučaju da ljeto bude iznimno sušno, moguća su zasoljenja dijela izvorišta, objašnjava, ali tek koncem kolovoza, no i u tom slučaju se opskrba prebacuje na druga izvorišta koja ne pogađa zasoljenje ni kada je izrazita suša.


– U ovom trenutku smo, po količinama vode dostupnim za korištenje, otprilike na razini 2020. godine. Vode ima manje nego lani, ali moramo se sjetiti da je prošle godine svibanj i početak lipnja bio izrazito kišovit pa su količine vode bile veće od prosjeka za ovo doba godine. Uglavnom, poduzimamo sve mjere da opskrba vodom bude stabilna, uz stalne kontrole kvalitete vode, tako da, ponavljam, mjesta za zabrinutost u ovom trenutku nema, rekao je Marochini.


Psihološke mjere


Osvrnuo se na mjere u Italiji i Sloveniji, kazavši kako su isključivanje fonatana, tuševa na plažama i zabrana zalijevanja javnih površina, više psihološke mjere kojima se nastoji potaknuti stanovništvo na opreznije korištenje vode, nego što donose stvarne uštede u potrošnji.


– Bazeni, tuševi, fontane, sve su to relativno mali potrošači. Kod ozbiljnih nestašica vode redukcije se provode najčešće na način da se pojedini gradski kvartovi ili naselja na nekoliko sati dnevno isključuju iz sustava opskrbe, jedino tako je moguće postići značajnije uštede. No, prema sadašnjem stanju, kod nas za tim neće biti potrebe, rekao je Marochini.


S većim brojem dolazaka turista potrošnja struje veća nego u zimskim mjesecima

Suša obično pogađa i proizvodnju električne energije, a posljedično i distribuciju, posebno na turističkim područjima, poput Primorsko-goranske županije, gdje je potrošnja električne energije već godinama viša u ljetnim nego u zimskim mjesecima. To se odnosi i na maksimalna opterećenja, odnosno vršnu potrošnju koja u najtoplijim ljetnim danima premašuje onu iz najhladnijih zimskih.


Iz Elektroprimorja su, na naš upit o potrošnji električne energije na kraju lipnja i početku svibnja, odgovorili kako je potrošnja, očekivano, sa sve većim brojem dolazaka turista, u prvim danima srpnja bila veća nego na kraju lipnja.


– Što se tiče maksimalne snage u zadnja dva tjedna, ona je bila na otprilike 97 posto od lanjskog maksimuma, koji je bio 292 megavata. Za usporedbu, zimski je maksimum bio na 93 posto od ljetnog. U pripremama za sezonu poduzeli smo sve potrebne predradnje, kao i svake godine, kako bi se mogućnost pojave problema u opskrbi svela na minimum. Većih poteškoća sada, na početku sezone nije bilo, a ne očekujemo ni da će ih biti, iako su nepredviđene situacije, naravnom, uvijek moguće, objasnio nam je Igor Volarić iz Elektroprimorja.