Porast intoksikacija

Hitni prijem KBC-a Rijeka imao jednu od najtežih ljetnih sezona: Našmrču se kokaina, pa traže pomoć

Barbara Čalušić

Specijaliste hitne medicine opseg posla nije iznenadio jer je ipak riječ o turističkoj sezoni / Snimio Mateo LEVAK

Specijaliste hitne medicine opseg posla nije iznenadio jer je ipak riječ o turističkoj sezoni / Snimio Mateo LEVAK

Ipak, nikad nismo dobili više pohvala pacijenata pa smo tako i jučer dobili pisanu pohvalu pacijentice koja se ovdje liječila, ističe dr. Martina Pavletić



RIJEKA – Iza medicinskih timova Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka jedna je od najtežih ljetnih sezona, kad je riječ po broju obrađenih pacijenata.


U odnosu na neke ranije turističke sezone, broj pacijenata se gotovo udvostručio, pa je tako dnevno na sušačkom lokalitetu Odjela hitne medicine ovog ljeta u prosjeku obrađeno više od 200 pacijenata tijekom 24 sata, a na riječkom lokalitetu više od stotinu.


– Mogu reći da je ovo najteže ljeto za naš odjel, barem otkako sam ja na čelu Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, a to je već sedam godina.




Ipak, nikad nismo dobili više pohvala pacijenata pa smo tako i jučer dobili pisanu pohvalu pacijentice koja se ovdje liječila, koja je inače iz Zagreba i koja nas je pohvalila preko Ureda gradonačelnika Grada Rijeke, govori dr. Martina Pavletić, pročelnica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema riječke bolnice.


Ponekad odjednom dođu troja kola hitne pomoći / Snimio Mateo LEVAK


Na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu trenutačno radi 18 specijalista hitne medicine i troje specijalizanata, no sveukupno radi oko 50 liječnika, počevši od tek diplomiranih liječnika, tzv. sekundaraca koji nakon diplome na medicini umjesto nekadašnjeg staža biraju edukaciju u hitnom prijemu, preko specijalizanata i ostalih liječnika koji surađuju u radu OHBP-a.


Kadra, kako kaže Pavletić, uvijek nedostaje, posebice i iz razloga jer je specijalizacija hitne medicine, unatoč širokom znanju koje pruža, mlada, još uvijek nedovoljno poznata i vrlo zahtjevna, a tu je i kroničan nedostatak medicinskih sestara koji nije zaobišao ni hitni bolnički prijem.


Porast intoksikacija zbog kokaina

Na riječkom lokalitetu obrađuju se i intoksikacije, a Otočan kaže da se zadnjih godina bilježi osobit porast intoksikacija uslijed korištenja opojnih sredstva, posebice kokaina.


– Posljednjih godina bilježimo porast, posebice kod mladih ljudi, vikend- uživatelja droge, koji nisu registrirani ovisnici. Puno je posljedica kokaina, i to ne samo od konzumacija i predoziranja, već i zbog apstinencijskih kriza.


Pacijenti nam se najčešće javljaju jer im nije dobro, s vrlo nespecifičnim simptomima za koje ne bismo znali koji je uzrok da ne radimo test na droge, upozorava Otočan.

Manjak sestara


– Pritom je naše radilište toliko kompleksno da osjećamo nedostatak medicinskih sestra više nego drugi odjeli na kojima također vlada nedostatak sestrinskog kadra, dodaje Pavletić.


Snimio Mateo LEVAK


Ljeto i turističku sezonu na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu odradili su specijalisti hitne medicine dr. Nataša Mavrinac, dr. Marinka Otočan i dr. Mate Lerga.


Svi se oni slažu da je posla bilo više nego inače, ali ih opseg posla nije osobito iznenadio s obzirom na to da je ipak riječ o turističkoj sezoni kada se broj stanovnika u našoj, ali i susjednim županijama, koje u pravilu gravitiraju riječkoj bolnici, povećava za nekoliko puta.


– Svaka sezona rezultira pritiskom na hitni trakt jer se povećava broj stanovnika na ovom području, a Rijeka nije samo područje naše županije, već i dviju susjednih, Ličko-senjske i Istarske županije.


Tu je, naravno, i pandemija COVID-19, kod koje smo, bez obzira na smanjenje ukupnog broja bolesnika i težine same bolesti, i dalje bilježili značajan broj onih koji su zahtijevali obradu, kaže dr. Nataša Mavrinac koja je cijelo ljeto provela na sušačkom lokalitetu.


Povećanje od gotovo 100 posto u odnosu na ranije turističke sezone tumači velikim pritiskom turista na ovo područje.


– Velik je postotak i bolesnika koji nisu dirketno životno ugroženi, no pritom ne govorimo o ljudima koji ne zahtijevaju liječničku pomoć i pregled.


Jer kad je gužva i dođu nam tri vozila hitne pomoći zaredom s teškim i životno ugroženim pacijentima, onda su nam oni prioritet koji nam uzima puno vremena, a to možda najbolje može ilustrirati zbrinjavanje politrauma koje su ljeti češće nego inače.


Tu su i utopljenici s kojima se u pravilu susrećemo u ljetnim mjesecima, a bilo je i nešto teških alergijskih reakacija na ubode stršljena i pčela.


Svi su, srećom, došli na vrijeme i sve je na kraju bilo u redu. Utopljenike u pravilu stabiliziramo na našem odjelu neinvazivnom ventilacijom, a ako ona ne uspije, moraju ići na respirator.


S druge strane, ronioci idu u našu barokomoru jer se kod njih najčešće ustanovi dekompresijska bolest, objašnjava Mavrinac koja ističe pomoć mladih kolega i medicinskih sestara.


Trijaža je od velike važnosti na hitnoj medicini / Snimio Mateo LEVAK


Timski rad


– S liječničke se strane uvijek uspijemo nekako pokriti. Primjerice, sada imamo sekundarce odnosno liječnike na sekundarijatu. Ovdje ih nastojimo što više osposobiti za rad jer je hitni prijem odličan za sveobuhvatnu edukaciju.


Uloga medicinske sestre na hitnom prijemu je velika, počevši od trijaže koju rade najiskusnije sestre i koja predstavlja veliku odgovornost.


S druge strane, hitna medicina je timski rad i u kojem smo zajedno s medicinskim sestrama, a naše sestre imaju veliko znanje i iskustvo za rad s najtežim pacijentima, ističe Mavrinac.


U smjeni na sušačkom lokalitetu radi dvoje specijalista hitne medicine. Jedan je u reanimacijskom dijelu, a u drugi u opservaciji, dok je na riječkom lokalitetu u smjeni uvijek jedan specijalist.


Liječnici Objedinjenog hitnog bolničkog prijema procjenjuju da je udio turista u ukupnom broju pacijenata bio najmanje 40 posto, a osim uobičajenih hitnih stanja s kojima se susreću na hitnom traktu, poput srčanih i moždanih udara, kao i teških prometnih nesreća, bolnički hitni prijem ljeti pune žrtve ekstremnih sportova i prometala koja se koriste u ljetnim mjesecima, poput quadova i jet-skija, a tu su i razne alergijske reakcije, od intolerancije na pojedinu vrstu hrane do uboda i ugriza životinja.


– Zbog svojih kapaciteta, riječki lokalitet hitnog prijema uvijek ima upola manje pacijenata od Sušaka, to je pravilo i dnevno smo ovog ljeta imali više od 100 pacijenata, a nekad i 150.


Od tipično ljetnih slučajeva, zabilježili smo nekoliko ugriza poskoka. Srećom, imamo antiviperini serum te smo, primjerice, jednoj djevojci koju je poskok u Gorskom kotaru ugrizao za ruku dali serum i tako joj je spašen život jer je prilično loše reagirala na ugriz.


Zabilježili smo i puno hepatitisa A, a tu su i posljedice ugriza krpelja, počevši od meningoencefalitisa do borelioze, kaže dr. Marinka Otočan.