Snimio Ivica TOMIĆ
Vama su sve Potemkinova sela kao što je ovaj Kampus, bazeni na Kantridi, sportska dvorana na Zametu, a ja sam bolji iluzionist od Houdinija ili Davida Copperfielda, ironizirao je oporbene kritike Obersnel
Sjednica Gradskog vijeća koja je prigodno održana u Sveučilišnom kampusu na Trsatu ostat će upamćena po tome što su gotovo sve točke prihvaćene jednoglasno – jedino su HDZ-ovci bili suzdržani u vezi s ustrojavanjem Urbane aglomeracija Rijeka.
Gradski parlament bio je jedinstven u podršci razvoju istraživačke infrastrukture i mogućnosti pametne specijalizacije, te o potrebi daljnje suradnje Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci, te predloženim zaključcima gradonačelnika Vojka Obersnela u kojima je iskazao izuzetno zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom Grada Rijeke i Sveučilišta i nadu kako će se postignuti stupanj suradnje nastaviti i dalje razvijati.
Slijede Sveučilišna bolnica i znanstveno-tehnološki park
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin pojasnio je gradskim vijećnicima da riječko sveučilište ima oko 2.000 zaposlenih, budžet od oko 600 milijuna kuna, te oko 17.000 studenata.
– Broj studenata trebao bi rasti do 20.000, ali ne više kako se ne bi ugrozila kvaliteta obrazovnog procesa. Nalazimo se na 450. mjestu u Europi po istraživačkim rezultatima, a cilj je dostići 350. mjesto. Svrha je pretvoriti Sveučilište u centar znanja koji će biti okosnica razvoja cijele zajednice i novoga zapošljavanja. Vjerujemo u koncept pametne specijalizacije koja je usmjerena ka okrupnjavanju znanja, poduzetnika i lokalne samouprave. Faktori produktivnosti iz 20. stoljeća – privredni resursi, kapital i jeftina radna snaga, prešli su u faktore primjerene 21. stoljeću – intelektualni kapital, društveni kapital i kreativni kapital. Tome treba dodati poduzetnike i inovativne tehnologije. Rijeka ima potencijal jer se regija može kretati u smjeru pametne specijalizacije zahvaljujući brodogradnji, biomedicini, zdravstvu, obrazovanju, prometu i turizmu, uvjeren je Lučin.
Kada je riječ o razvoju Kampusa, rektor je pojasnio da je prijeđena trećina puta ka cilju, a to je centar znanja.
– Zajedno sa Sveučilišnom bolnicom treba osigurati razvoj zdravstvene industrije, a zajedno trebamo krenuti u realizaciju znanstveno-tehnologijskog parka, izjavio je Lučin.
Riječki je gradonačelnik podsjetio da je upravo Gradsko vijeće 29. ožujka 2001. godine donijelo zaključke kojima je ocijenilo nužnim da Grad Rijeka sa Sveučilištem i nadalje ostvaruje kontinuiranu suradnju, ponajprije po pitanju zahtjeva za izradom multidisciplinarnih razvojnih projekata od posebnog interesa za Grad.
Obersnel je podsjetio da je ideja o izgradnji novog sveučilišnog grada na mjestu vojarne Trsat razvijena vrlo rano, polovicom devedesetih godina prošloga stoljeća, a prihvaćanjem Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke 2007. godine ideja kampusa u cijelosti je prostorno razvijena, te dograđena idejom razvoja cjelovitog Kliničkog bolničkog centra na sušačkom lokalitetu i njegovog funkcionalnog i infrastrukturnog povezivanja s kampusom.
– Radi višestrukih mogućih sinergijskih učinaka, na ovaj način stvorena je dokumentacijska osnova razvoja ne samo »Akropole znanja«, kako je područje kampusa nazvao pokojni akademik Boris Magaš, već i akropole znanosti, naglasio je Obersnel.
STeP na Mlaki
On je istaknuo da je Grad Rijeka kroz vrijednost zemljišta i kroz niz investicija pomogao razvoju kampusa s preko 200 milijuna kuna, s oko 14 milijuna kuna koje su uložene u gradnju stanova na Drenovi, te s još 15 milijuna kuna koliko je uloženo u komunalnu infrastrukturu. Grad Rijeka sa Sveučilištem surađuje na nizu konkretnih projekata kao što su proširenje znanstveno-tehnologijskog parka koji bi se trebao izgraditi ili na lokaciji bivše rafinerije na Mlaki ili sjeverno od brodogradilišta 3. maj, u izgradnji društva znanja i novih tehnologija, kroz rad zaklade Sveučilišta u Rijeci, na području edukacije i istraživanja u području građevinarstva, na području zdravstva i socijalne skrbi, kulture, a jedan od izazova bit će i domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara.
Iako su HDZ-ovci podržali suradnju, vijećnik te stranke Hrvoje Burić nezadovoljan je odnosom Grada Rijeke prema Sveučilištu.
– Najprije čestitam rektoru Peri Lučinu jer institucija kojoj je na čelu ima veći proračun od Grada Rijeke. Kada se išlo u osnivanje holdinga i nove tvrtke Poslovni sustavi, za taj je posao angažirana američka tvrtka kojoj je plaćeno 200.000 kuna, a onda je još jednoj američkoj tvrtki za implementaciju plaćeno 800.000 kuna. Uvjeren sam da je to moglo odraditi Sveučilište za manje novca i kvalitetnije. Da se tako postupilo, to bi bila sinergija, ocijenio je Burić.
Obersnel mu je prigovorio da žali što ni u ovoj prilici Burić nije zatomio niske strasti, te je iznio niz besmislica. Vijećnik HDZ-a mu je replicirao da nije riječ o besmislicama, već o činjenicama, a riječki gradonačelnik odustao je od daljnje rasprave, ocijenivši da to nema smisla.
Povećati broj radnih mjesta
Prorektorica Sveučilišta u Rijeci Nevenka Ožanić izvijestila je gradski parlament o projektu razvoja istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci, a koji je vrijedan preko 180 milijuna kuna. Riječ je o bespovratnim sredstvima.
– U sklopu projekta, do sad je nabavljeno 99 posto opreme, a posljednja velika nabava odnosi se na 45 milijuna kuna vrijedno superračunalo. U okviru Projekta bit će nabavljena znanstveno-istraživačka oprema za četiri centra s pripadajućim laboratorijima i to: Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje, te laboratoriji Građevinskog fakulteta. Nositelj projekta je Sveučilište u Rijeci, koje kao središnja obrazovna i istraživačka ustanova u Primorsko-goranskoj županiji, ovim projektom želi unaprijediti istraživačku infrastrukturu centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu, ali i svih sastavnica Sveučilišta. Oprema će omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju i izvrsnosti. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime se povećati broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji, te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu. Predviđeno trajanje projekta je 19 mjeseci što uključuje nabavu opreme, umjeravanje, edukaciju djelatnika, prilagodbu prostora i plaćanje revizije, pojasnila je Ožanić.
Rijeka središte
Gradski vijećnici ocijenili su da je osnivanje urbane aglomeracije Rijeka dobar potez jer će niz jedinica lokalne samouprave koje su podržale inicijativu imati priliku natjecati se za 345 milijuna eura za razne projekte. Gradonačelnik Vojko Obersnel izvijestio ih je da će zajedničkim snagama osmišljavati projekte Grad Rijeka kao središte Urbane aglomeracije Rijeka, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija, Općina Čavle, Općina Kostrena, Općina Lovran, Općina Mošćenička Draga i Općina Viškovo. Za sada su odustali Grad Bakar, te općine Matulji, Klana, Jelenje i Omišalj.
– Imam naznake da će još neke jedinice lokalne samouprave od ovih koje su za sada odustale još jednom odlučivati o inicijativi. No, mi prijedlog o osnivanju moramo poslati Ministarstvu regionalnog razvoja do 15. srpnja ove godine. Ostavit ćemo prostor za one koji se žele uključiti da to i naprave. No, nikoga nećemo tjerati, iako za to postoje zakonske mogućnosti. Podsjećam još jednom da urbana aglomeracija nema nikakav utjecaj na ustroj jedinica lokalne samouprave, već je riječ o koordinaciji koja će osmišljavati i usuglašavati strategije i projekte koji će se financirati europskim sredstvima. Ovaj je pristup dobar jer nam nedostaje komunikacije u segmentu zajedničkog planiranja. Oni koji se ne priključe morat će objašnjavati svojim građanima zbog čega su ostali bez europskih sredstava, kazao je Obersnel.
Neprirodne granice
Predrag Miletić (Lista za Rijeku) ocijenio je da Grad Rijeka već 22 godine živi u neprirodnim granicama koje su 1992. godine iscrtali tadašnji kartografi na čelu s Hrvojem Šarinićem.
– Rijeci je oduzeta privredna zona na Kukuljanovu, a ostala je i bez Kostrene. Nudi nam se urbana aglomeracija koja je oblik labave konfederacije, a mi se zalažemo za što veću integraciju pa podržavamo i ovaj prijedlog, pojasnio je Miletić.
Hrvoje Burić (HDZ) naveo je da će njegova stranka ostati suzdržana zbog toga što ne vjeruje u realizaciju projekata zbog toga što nema strategije, ali ni financijskih sredstava.
– Načelno, riječ je o dobrom projektu. Ali ne želimo biti naivni jer u 20 godina imamo uglavnom Potemkinova sela i teško je vjerovati u realizaciju. Naime, vijećnici u mjesnim odborima mjesecima ne dobijaju naknadu od sto kuna, a i nama kasni vijećnička naknada. To najbolje svjedoči o financijskom potencijalu Grada Rijeke. Dodatno sam skeptičan kada vidim da će nositelj posla biti Riječka razvojna agencija Porin. Oni to nisu sposobni odraditi, o čemu svjedoči da su u minusu oko milijun kuna. Urbana aglomeracija je skup lijepih želja i obećanja, a novca nema. Da ne bi ispalo da ne želimo razvoj Rijeke, bit ćemo suzdržani, a projekte ćemo podržati ako dođe do njihove realizacije, izjavio je Burić.
Bojan Kurelić (Akcija mladih) ocijenio je da neke jedinice lokalne samouprave nisu ušle u urbanu aglomeraciju zbog neinformiranosti i bahatog pristupa Grada Rijeke, te da je bahatost zaštitni znak riječkog gradonačelnika. Ova dva vijećnička istupa isprovocirala su Obersnela koji je njihove navode ocijenio kao bezočne laži.
– Svi su bili pozvani, a bahatost nije pokazao Grad Rijeka, već neki drugi. Sve smo napravili što je trebalo. Vama su sve Potemkinova sela kao što je ovaj Kampus, bazeni na Kantridi, sportska dvorana na Zametu, a ja sam bolji iluzionist od Houdinija ili Davida Copperfielda, ironizirao je oporbene kritike Obersnel.
