Isprinti

Građevinski fakultet u Rijeci ima najveći i najprecizniji 3D printer u zemlji

Ingrid Šestan Kučić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza



RIJEKA  Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci posjeduje najveći i najbrži 3 D printer u Hrvatskoj, ali i šire. Riječ je o printeru koji je nabavljen u sklopu projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci«, a iako je do sada 3 D printer Građevinskog fakulteta u javnosti postao poznat prilikom izrade modela različitih dijelova ljudskog skeleta koji su se koristili u operacijama KBC-a Rijeka prodekan za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju te voditelj laboratorija za hidrotehniku izv. prof.dr. Vanja Travaš ističe da 3 D printer nije primarno nabavljen za tu svrhu, već za izradu fizikalnih modela hidrotehničkih građevina pa je iz tog razloga i smješten u hidrotehničkom laboratoriju. U svojoj klasi riječki je 3 D printer najveći s gabaritima printanja 50x40x20 centimetara, ima mogućnost rađenja recepture materijala, odnosno može koristiti različite materijale i ima izrazito visoku točnost te ga karakterizira velika brzina, a cijena mu je 2,5 milijuna kuna.


Fizikalni modeli


– 3 D printer se koristi za izradu fizikalnih modela odnosno umanjenih verzija planiranih hidrotehničkih objekata i to kako bi se putem kontroliranih uvjeta laboratorijskog okruženja mjerenjima utvrdile fizikalne veličine koje se za taj slučaj smatraju relevantnim. Kada kažem fizikalne veličine mislim na tlakove na konstrukciji, brzinu toka u pojedinim područjima od posebnog interesa i slično. Ovaj vid modeliranja temelji se na takozvanom principu hidrodinamičke sličnosti, kaže Travaš.


Ranije su se takvi modeli, dodaje, radili uz pomoć stolara i bravara te je ovisno o kompleksnosti objekta izrada mogla trajati i više tjedana, a to je značilo i nekoliko tjedana čekanja prilikom izrade korekcije modela što s 3 D printerom nije slučaj, jer se sve korekcije mogu napraviti u relativno kratkom vremenu i s velikom točnošću.


 Pregrada na Neretvi


Tako je riječki 3 D printer uz razne dijelove skeleta ili, pak, anuerizme do sada isprintao i buduću pregradu na Neretvi čiji je cilj spriječiti intruziju slane vode uzvodno od Neretve kako bi se spriječilo zaslanjivanje tla. Ugradnja pregrade, kaže Travaš, za sobom povlači i cijeli niz problema, a u laboratoriju za hidrotehniku koji raspolaže opremom vrijednom 10 milijuna kuna sustavno rade na otklanjanju takvih problema. – Hrvatske vode namjeravaju uzvodno puštati kruzere na Neretvi, a to zahtijeva spuštanje pregrade. Nuspojava je prodiranje slane vode i ono što nastojimo otkriti je koja je brzina spuštanja pregrade optimalna, pojašnjava Travaš.

To je samo jedan od problema pregrade na Neretvi, a 3 D printer je isprintao i nadstrešnicu Građevinskog fakulteta za koju će se u zračnom tunelu ispitivati adekvatniji raspored tlakova na toj površini kako bi se doskočilo poznatom problemu bure u Kampusu. Kada je pak u pitanju korištenje 3 D printera u medicinske svrhe put do izrade kalupa je dug, a sudjeluje nekoliko institucija.Najbolje opremljen


– Ako se, primjerice, radi o oštećenju skeleta nakon dijagnoze u KBC-u radi se magnetska rezonanca kako bi se dobila slika, a nakon toga se na Tehničkom fakultetu izrađuje digitalan model za što je zadužen kolega Sven Maričić. Kada je potrebno nešto isprintati onda se radi negativ, a tek onda mi nastupamo i izrađujemo kalup. Uz KBC, uključeni su i Medicinski te Tehnički fakultet i Građevinski, pojašnjava Travaš.


Dodajući kako je laboratorij za hidrotehniku zajedno sa svom svojom opremom otvoren i prema gospodarstvu te nudi svoje usluge ne samo znanstvenicima, nego i stručnjacima, Travaš zaključuje da je to najbolje opremljen laboratorij takve vrste u Hrvatskoj.