RIJEKA Najveći lanjski dohodak u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 2,523 milijuna kuna, a zaradio ga je i prijavio građevinski obrtnik. Slijedi ga zaposlenik u građevinskoj branši s 1,645 milijuna kuna ukupnog lanjskog dohotka ili plaće.

Podaci su to riječke Porezne uprave, koje nam je potvrdila pročelnica Višnja Felker. Dakle, na zbirnoj top-listi najvećih dohodaka u našoj županiji u prošloj godini prva dva mjesta drže dohoci zarađeni u djelatnosti građevinarstva, pri čemu ovaj prvi, najveći dohodak, potpada pod dohotke od samostalnog rada, obrta ili slobodnog zanimanja, a drugi pod dohotke od nesamostalnog rada, odnosno riječ je o godišnjoj plaći dotičnog poreznog obveznika.

Dvije liste  

Nadalje, napominje Felker, na ljestvici najviših dohodaka od nesamostalnog rada ili plaća za 2010., slijedi dohodak u visini 1,141 milijuna kuna koji je zaradio djelatnik u hotelijerstvu i turizmu. Slijedi potom djelatnik iz kemijske industrije s dohotkom od 1,138 milijuna kuna, a nakon njega opet djelatnik iz tvrtke koja se bavi građevinarstvom, i to s ukupnim dohotkom od 1,011 milijuna kuna. Peti na ljestvici dohodaka od nesamostalnog rada jest dohodak zarađen u farmaceutskoj industriji u visini od 932,8 tisuća kuna.

Na top-listi pak dohodaka od samostalnog rada, obrta ili slobodnih zanimanja rekord, kao što je navedeno, drži spomenuti građevinar-obrtnik koji je rekorder i na ukupnoj ljestvici, dok je na drugom mjestu po visini lanjskog dohotka odvjetnik s prijavljenih 890,6 tisuća kuna. Iza njega po visini zarađenog dohotka opet je jedan građevinar s 722,2 tisuća kuna lanjskog dohotka, a nakon njega slijedi samostalna lječnička djelatnost (zdravstvo), odnosno liječnik s godišnjim dohotkom od 508,8 tisuća kuna. Peti na top-ljestvici dohodaka od samostalnog rada je javni bilježnik s lani zarađenih 506,2 tisuća kuna.

Ovako dakle izgledaju popisi najvećih zarada u Primorsko-goranskoj županiji u prošloj godini, što ih je sastavila riječka Porezna uprava.

Očito je da se na tim popisima, i visinom dohodaka, ali i frekventnošću, ističu građevinari ili zaposleni u građevinskoj industriji. Što se tiče obrta i slobodnih zanimanja (samostalna djelatnost), riječ je o osobama koje imaju prijavljenu djelatnost u našoj županiji, dok je kod nesamostalnog rada, tumače u Poreznoj upravi, riječ o poreznim obveznicima koji imaju prebivalište na području Primorsko-goranske županije, ali sjedište tvrtke u kojoj su plaću zaradili nije nužno u PGŽ-u.

Bolje zarade  

Za 2010. je dakle rekorder građevinar s ukupnim godišnjim prijavljenim dohotkom od 2,523 milijuna kuna (što bi, preračunato, davalo mjesečni dohodak od 210 tisuća kuna). Za usporedbu, u godini ranije, dakle u 2009., najveći dohodak bio je od nesamostalnog rada, i to u visini 1,5 milijuna kuna, a zaradio ga je djelatnik iz naftne industrije, dok je prvi na ljestvici dohodaka od samostalnog rada bio soboslikar sa zarađenih 423 tisuća kuna.

Očito je dakle da su u 2010. u odnosu na 2009. u prosjeku zarađeni odnosno prijavljeni veći dohoci, i to posebno u dijelu samostalnog rada, gdje je i najmanji lanjski dohodak s dotične »top 5« liste veći od preklanjskog najvišeg. Isto tako, na prvom je mjestu za 2010. dohodak po osnovi obrta, koji daleko premašuje preklanjskog »naftaša« koji je svoj najveći dohodak primio po osnovi plaće.