Gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo potpisanim  sporazumom koji će omogućiti otvaranje stacionarne ustanove za palijativnu skrb. 

– Ostaje problem financiranja rada ustanove. Jedan dio korisnika  moći će pokrivati troškove, ali na žalost onih koji neće valja naglasiti da  sustav zdravstvenog, socijalnog i mirovinskog osiguranja ne poznaje financiranje ovakve djelatnosti. Planiramo sufinancirati djelatnost po  modelu psihijatrijske bolnice Lopača, najavio je Obersnel.

– Kao jedan od strateških prioriteta Grada Rijeke na području unapređenja zdravstva i socijalne skrbi istaknuta je potreba razvijanja palijativne skrbi. Populacija grada Rijeke vrlo je stara, očekivano trajanje  života je u porastu, vodeći uzroci smrti su bolesti srca i krvožilnog sustava i maligne bolesti, udio samačkih kućanstava u ukupnom broju  kućanstva grada Rijeke iznosi 22 posto, obitelji postaju sve manje, više  disperzirane i varijabilne, sve je manje osoba u mogućnosti naći vremena da osiguraju podršku i skrb onima kojima je to nužno, čak i unutar obitelji. Još 2004. godine proveli su projekt čiji je cilj bio utvrditi potrebe za organizacijom palijativne/hospicijske skrbi u gradu Rijeci i utvrdili da liječnici opće medicine u Rijeci smatraju da postoji opravdana  potreba za organizacijom palijativne skrbi, izjavila je pročelnica Perhat.  Ona je pojasnila da su zakonski preduvjeti za organizaciju palijativne  skrbi u Republici Hrvatskoj stvoreni donošenjem Zakona o zdravstvenoj zaštiti u srpnju 2003. godine kojim je palijativna skrb kao djelatnost  uvrštena na primarnu razinu zdravstvene zaštite.

Djelatnost domova zdravlja

– Navedena je djelatnost uvrštena u djelatnost domova zdravlja, bez  mogućnosti stacionarnog zbrinjavanja bolesnika u terminalnoj fazi bolesti. Tim je Zakonom utvrđeno da dom zdravlja na svom području,  ako nije drukčije organizirano, mora osigurati i palijativnu skrb. Na osnovu toga u 2008. godini započela je provedba projekta palijativne skrbi putem dva terenska tima za palijativnu skrb za područje Grada Rijeke i susjednih općina. Timovi su bili financirani sredstvima Grada Rijeke i PGŽ-a. U 2008. godini Grad je financirao navedeni program s preko  pola milijuna kuna, u 2009. godini sa 600.000 kuna, u 2010. godini s  oko 500.000 kuna, koliko je ugovoreno i za 2011. godinu. Naknadno se  u financiranje uključilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te okolne općine i gradovi pa sada djeluje i treći tim. No, palijativna skrb još  uvijek nije uključena u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, što  znači da ne postoji mogućnost ugovaranja sa Hrvatskim zavodom za  zdravstveno osiguranje, upozorila je pročelnica Perhat, dodavši da je  tek zakonskim izmjenama stvoreni uvjeti za stacionarno zbrinjavanje  bolesnika u terminalnoj fazi bolesti, odnosno hospicij.

Rekonstrukcija i uređenje

– Riječka Nadbiskupija, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka 1. srpnja 2011. godine sklopili su Sporazum o međusobnoj suradnji koji  definira međusobna prava i obveze u vezi s osiguranjem uvjeta za obavljanje djelatnosti palijativne skrbi. Caritas Nadbiskupije Rijeka osnovat  će ustanovu za palijativnu skrb. Djelatnost palijativne skrbi obavljat će  se u obliku dnevnog boravka i stacionara s 15 kreveta u poslovnom  prostoru koji je u vlasništvu Nadbiskupije u Tizianovoj 15. Ustanova za  palijativnu skrb navedeni će prostor koristiti za obavljanje svoje djelatnosti, bez naknade. Troškove rekonstrukcije i uređenja prostora u cijelosti će pokriti Nadbiskupija, a troškove opremanja prostora snosit će  Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, u iznosu od 50 posto, do  iznosa od najviše milijun kuna svaki, rekla je pročelnica Perhat.