RIJEKA – Najavljene Vladine antiinflacijske mjere, koje predviđaju povećanje poreza i doprinosa za paušalne obrte, mogle bi izazvati opasan kontraefekt. Umjesto stabilizacije tržišta, izgledniji je scenarij koji donosi novi val poskupljenja te masovno gašenje malih biznisa.

Pokazala je to online anketa koju je među više od 700 paušalnih obrtnika provela Obrtnička komora Primorsko-goranske županije (OKPGŽ). Rezultati istraživanja zvone na uzbunu i otvaraju ozbiljna pitanja o ekonomskoj logici novog poreznog paketa.

U trenutku kada većina obrtnika već bilježi značajan ili umjeren rast troškova poslovanja (energenata, najma, materijala i administracije), novi porezni pritisak na terenu se ne doživljava kao borba protiv inflacije, već kao izravan udar na opstanak.

Paradoks poreza

Predstavljati povećanje poreza i doprinosa malim poduzetnicima kao mjeru protiv inflacije predstavlja opasan ekonomski paradoks. U teoriji, inflacija se suzbija hlađenjem potražnje ili rasterećenjem ponude kako bi se smanjili inputni troškovi. Vladina najava, međutim, čini potpuno suprotno – ona djeluje kao klasičan troškovni šok (cost-push inflation).

Kada država administrativno poveća fiksne troškove poslovanja sektoru koji je već pod pritiskom, ti se troškovi automatizmom prelijevaju na krajnjeg potrošača. Brojke iz ankete to zorno dokazuju.

Čak 93,7% ispitanika smatra da će ove mjere potaknuti daljnji rast cijena na tržištu, a 64,9% obrtnika izravno potvrđuje da će zbog većih davanja biti prisiljeni podići cijene svojih proizvoda i usluga.

Ono što najviše zabrinjava jest podatak da gotovo 30 posto obrtnika ozbiljno razmišlja o zatvaranju poslovanja. Gubitak trećine paušalaca ne znači samo manje prihoda u proračunu, već i izravan rizik od guranja dijela ekonomskih aktivnosti u sivu zonu.

Umjesto suzbijanja »prikrivenog zapošljavanja«, neselektivna porezna presija mogla bi stvoriti neprijavljeni rad na crno, što je golem korak unatrag.

Osim pukog opstanka, u pitanju je i dugoročni razvoj lokalnoga gospodarstva. Velik dio ispitanika najavljuje smanjenje ulaganja, odgodu širenja poslovanja te drastično ograničavanje novog zapošljavanja i angažmana vanjskih suradnika.

U otvorenim odgovorima unutar ankete, obrtnici su detektirali i problem takozvanog »regresivnog stimulansa«. Postojeći model, u kojem prelazak u viši porezni razred donosi nagle i nesrazmjerne skokove u davanjima, zapravo djeluje kao stakleni strop.

Umjesto da se male poduzetnike potiče da rastu i s vremenom prijeđu u sustav poreza na dobit, država im šalje poruku da je stagnacija sigurnija od razvoja jer se poslovni uspjeh kažnjava većim nametima.

Kolektivna kazna

– Paušalni obrti nisu korporacije s masivnim profitnim maržama koje mogu apsorbirati porezne šokove; to su samozaposleni građani čija je fleksibilnost ključna za stabilnost gospodarstva. Oni nisu generator inflacije, već njezina žrtva, napominju iz Obrtničke komore PGŽ-a.

Poruka obrtnika s područja Primorsko-goranske županije jasna je i precizna. Paušalne obrte ne smije se poistovjećivati s prikrivenim zapošljavanjem. Ako Vlada želi riješiti problem zlouporabe sustava, rješenje leži u oštrijim, ciljanim i pametnijim kontrolama Porezne uprave te sankcioniranju pojedinaca koji krše pravila.

Emil Priskić

Nedopustivo je linearno kažnjavati sve one koji uredno posluju, izdaju račune i sami snose sav rizik na vjetrometini tržišta.

Obrtnička komora PGŽ-a stoga ističe kako je prije donošenja konačnih i potencijalno nepopravljivih odluka nužno respektirati dijalog sa strukom. Eventualne porezne promjene moraju se uvoditi postupno, razmjerno i predvidljivo, uz uvažavanje stvarnih učinaka koje mogu imati na obrtnike i malo poduzetništvo.

– Kralježnicu lokalne ekonomije potrebno je rasteretiti i poticati. U protivnom, umjesto suzbijanja inflacije, Hrvatska bi mogla dobiti ekonomsku stagnaciju praćenu novim skokom cijena – scenarij u kojem gube i obrtnici, i građani, i državni proračun, zaključuje predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije Emil Priskić.