Riječki Muzej računala Peek&Poke postao je prepoznatljiva atrakcija kakvu nije moguće iskusiti drugdje, barem u ovom dijelu Europe. Kada turisti u Rijeci pokrenu popularnu aplikaciju Trip Advisor tražeći muzeje, prvi na listi, s ocjenom 4,8 je Peek&Poke. Tko pak traži riječke muzeje putem Googlea, priča je ista – muzej s najvišom ocjenom (4,9) je ponovo Peek&Poke. Očigledno ovaj tim entuzijasta nešto čini dobro, uskoro već 18 godina.

Voditelj muzeja, Svetozar Nilović Tozo, tumači toliku popularnost među stranim turistima upravo time što posjetitelje dočekuju jednako onako kako bi i sami željeljeli biti dočekani u nekom muzeju.

– Srdačna dobrodošlica, ležerna atmosfera, pristupačna cijena ulaznica i preko tisuću eksponata od kojih su mnogi u funkciji, potpuno interaktivni. Većina sličnih muzeja u svijetu nije toliko otvorena prema posjetiteljima, a kod nas su mnogi stari i vrijedni eksponati dostupni za korištenje. Prostor od samo 300 metara kvadratnih predstavlja ograničenje i ne dozvoljava nam da postav uredimo po svim pravilima muzejske struke, ali mi smo to pretvorili u prednost koja se ljudima svidjela – sve je toliko napučeno i prepuno eksponata da prostor ima poseban šarm koji se pretvorio u jedinstven »pikipokijevski« identitet. Nije rijetkost čuti da netko za uređen tehnološki kaos kaže – Ovo izgleda kao Peek&Poke!. Nama je to kompliment, naglašava Nilović.

Nilović napominje da ono na što su najviše ponosni zadnjih godina je činjenica da posjetitelji često naglase da im posjet Rijeci uopće nije bio u planu, ali da su došli samo radi našeg muzeja.

– Imali smo i jednu obitelj koja bi preskočila Hrvatsku, ali skrenuli su na jedan dan da vide muzej koji hvale čak i astronauti. Ponosni smo na našu knjigu dojmova, recenzije na internetu i našoj web-stranici. Naš muzej je uvijek u mijeni, stalno dodajemo nove izloške i širimo priču o razvoju računala i tehnologija koje ih prate, objašnjava Nilović.

Wozniakove pohvale

Za doprinos turističkoj ponudi grada muzej je nagrađen plaketom Turističke zajednice grada Rijeke za promociju grada. Dobitnici su i plakete Zajednice tehničke kulture PGŽ-a, godišnje nagrade Grada Rijeke za rad u kulturi i tehničkoj kulturi, godišnje nagrade ZTK-a PGŽ-a, cijelog niza svjetskih certifikata poput Trip Advisora, a dobitnici su i priznanja za kontinuirani doprinos kvaliteti turizma i promociju grada Rijeke.

– Ponosni smo i na prestižnu titulu »Travelers Choice« kojim se Peek&Poke našao u 1% svjetskih destinacija koje su odabrali sami posjetitelji. Prema RyanAir magazinu smo razlog za posjet Rijeci, a CNN Travel nas je počastio preporukom kao jednu od atrakcija koje treba posjetiti u Hrvatskoj. Uz sve to, naš grad je predstavljen putem muzeja na britanskoj državnoj televiziji BBC, nizu njemačkih, čeških, slovačkih, mađarskih, poljskih, talijanskih, slovenskih i drugih televizija. Prilog o nama mogao se čitati i u New York Timesu, kaže Nilović.

Ono što je posebno zanimljivo je da je Peek&Poke nekoliko puta primio pohvale od suosnivača Applea, Stevea Wozniaka. Nedavno je napisao: »Everywhere I go, when the subject of computer museums comes up (it did so yesterday in Cologne) I speak of my great desire to get to the Peek&Poke museum. I carry info about it when I travel.« – »Gdje god idem, kada se spomene tema računalnih muzeja (to se dogodilo jučer u Kölnu), govorim o svojoj velikoj želji da posjetim muzej Peek&Poke. Nosim informacije o njemu sa sobom kad putujem.«

U svojoj videočestitci na YouTubeu naveo je da je upravo Peek&Poke razlog za posjet Hrvatskoj.

Vrhunac međunarodne promocije muzeja i grada dogodio se krajem 2019. kada je zapovjednik Međunarodne svemirske postaje (ISS), poslao muzeju svemirsku razglednicu, a što su prenijeli mnogi mediji.

– Tako je naš skroman muzej postao prvi djelić Hrvatske koji je zaplovio svemirom, ponosan je Nilović.

Doprinos EPK-u

Peek&Poke nije samo mjesto očuvanja tehnološke baštine, već i mjesto edukacije. Tozina »desna ruka« je Davor Pasarić, jedan od suosnivača i kustosa koji brine o Erasmus projektima.

– Gotovo da nije bilo godine, a da nismo ugostili Erasmus studenta, a do sada smo imali i šest doktoranada koji su odabrali upravo naš muzej kao mjesto za praktični dio rada na doktoratu. Tome je pomoglo i što su neka svjetska sveučilišta uvela studij »digital heritage«, a mi smo idealni praktikum upravo za takva istraživanja. Tako je naš muzej završio i u knjizi njemačkog doktora znanosti, a naš najmlađi Erasmusovac je Rayan Zaghdoudi iz Italije koji je tek napunio 18 godina. I izvan Erasmus programa provodimo niz programa i radionica s ciljem da mlade usmjerimo u STEM znanosti. Kao anegdotu mogu spomenuti situaciju u kojoj je u Rijeci gostovala EU komisija koja je odabirala gradove koji će dobiti titulu EPK-a. Bili smo prvi muzej koji su posjetili i tadašnji Erasmus student Mārcis Mūrnieks iz Latvije dojmio je šefa komisije objašnjenjem zašto je ovdje i zašto upravo Rijeka treba dobiti titulu EPK-a. To je bio naš mali doprinos velikoj stvari za Rijeku, kaže Pasarić.

Na web-stranici muzeja može se pregledati arhiva od preko stotinu događanja i pedesetak edukacijskih radionica i predavanja. Tu su i gostovanja u drugim gradovima Hrvatske gdje su postavljene izložbe i realizirane radionice za djecu Vukovara, Dubrovnika, Pule, Koprivnice i Zaboka.

– Ponosimo se i suradnjom s veleposlanstvima SAD-a, Nizozemske, Danske, Rusije, Italije, Mađarske, a najbolje je bilo ono s Veleposlanstvom Japana i gradom Kawasakijem. Imamo i stalnu suradnju s nizom muzeja i udruga, tu su: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Tehnički muzej »Nikola Tesla«, Školski muzej Zagreb, Muzej trgovine i turizma u Budimpešti, Muzej informatike Torino, Muzej informatike Bolo Lausanne, Muzej igara Berlin, Muzej flipera Budimpešta, Distone promocija, Ri Rock i mnogih drugi, kaže Pasarić.

Rijeka uz rijeku

Kada je riječ o planovima za budućnost, Nilović napominje da nakon izuzetno uspješnog događanja »Japan u Rijeci« prošle godine, razmišljaju ponoviti ga u bijenalnom ili trijenalnom ritmu.

– Pripremamo neke nove radionice, a i naš postav se stalno širi. Dugoročno, imalo bi smisla stvoriti prvorazrednu riječku turističku atrakciju selidbom u daleko veći prostor, ali to nije nešto što mi kao volonterska udruga možemo samostalno izvesti. To bi tražilo pomoć Grada Rijeke i TZ-a. Vjerojatno bi se mogao naći prikladni EU fond koji bi to financirao jer sve što radimo je kao pozitivni primjer iz radne bilježnice za pisanje takvih projekata. Ne samo da čuvamo tehnološku baštinu, već educiramo mlade, mnogim školama smo postali redovni dio u nastavi informatike, a kulturna događanja su nešto čime uvijek začinimo onaj informatičko-štreberski dio. Za oko nam je zapela lokacija stare Ljevaonice i kovnice Matteo Skull na početku Vodovodne ulice. Mnogi lokaciju znaju i kao »Rade Končar«. Kompleks je napušten i služi kao odlagalište otpada, a nalazi se u samom centru. Dobar tim arhitekata bi interpolacijom starog pročelja s modernom arhitekturom mogao izvesti čudo na toj lokaciji, a to bi moglo biti i sjeme jednog novog lica Rijeke uz rijeku – jer kako ime govori, grad smo na rijeci, ali taj divan prostor loše koristimo. Tu bismo kao grad mogli nešto naučiti od Ljubljane i sličnih gradova koji imaju sreću da im rijeka teče kroz centar, zaključuje Nilović.

HAL 9000 čuvar muzeja

Nilović je predstavio i novi postav za ovu sezonu.

– Izazov nam je pronaći mjesto za sve ono što bismo željeli izložiti. Ove godine smo značajno izmijenili i dopunili postav na katu. Dodali smo digitalni glazbeni kutak s prvim MIDI računalima i ranim sintesajzerima. Posebno smo izdvojili našu staru atrakciju – prvi elektronički instrument, teremin. Radi se o replici izvedenoj po ranim nacrtima, a uz našu pomoć možete ga i isprobati. Druga velika novost je soba posvećena računalima i filmu. Tu se mogu vidjeti neka od prvih računala korištena za stvaranje filmova, ali i računala koja su bila samo »glumci« u holivudskim hitovima. Stari digitalni formati medija, kamere, prvi digitalni reproduktori i mnogo »gadgeta«. U toj sobi nalazi se i legendarni HAL 9000, tj. replika tog filmskog računala iz znanstveno-fantastičnog klasika »Odiseja u svemiru«. Šalimo se da je on čuvar muzeja jer je uvijek budan i na glas komentira situaciju, što oduševi posjetitelje koji se sjećaju filma, kaže Nilović.

Razvoj Appleovih tehnologija

Davor Pasarić s velikim entuzijazmom objašnjava i novi postav u zadnjoj prostoriji.

– Ove godine smo ljetnu sezonu otvorili i uz svjež postav posvećen razvoju Appleovih tehnologija. Naziv mu je »One more thing…« aludirajući na legendarne prezentacije Stevea Jobsa na kojima je velika iznenađenja i neočekivane inovacije čuvao za sam kraj. U postavu se može vidjeti preko 60 Apple računala – od prvog osobnog računala Apple II, preko Macintosha kao prvog komercijalno uspješnog računala koje je koristilo miša i grafičko korisničko sučelje, pa do računala koja su pokrenula digitalno izdavaštvo i niz multimedijskih tehnologija. Tu je i niz popratnog hardvera poput iPod glazbenih playera, kamera i, naravno, prvog iPhonea – uređaja koji je promijenio suvremeno društvo i funkcioniranje cijele civilizacije. Vrijedi istaknuti i preteču iPhonea iz 1997. godine – Apple Newton, koji je također izložen. U postavu se može vidjeti i velika vremenska linija s ključnim koracima u razvoju Applea, objašnjava Pasarić.

Inovacije na tome ne staju. U muzeju se prati taj razvoj i pokušava sačuvati buduće vrijedne eksponate, jer u malo kojoj domeni tehnologija toliko brzo zastarijeva da joj je mjesto u muzeju i već nakon samo 15-20 godina.