
Foto Ana Križanec
Trideset crno-bijelih fotografija prikazuje Stari grad šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća
povezane vijesti
U Galeriji »Garbas«, Stari grad ponovo oživljava, ali ne u raskoši kakvu bismo očekivali, već u pomalo zaboravljenom, sirovom i melankoličnom izdanju. Trideset crno-bijelih fotografija riječkog doajena fotografije, Istoga Žorža, čini okosnicu izložbe »Istog Žorž – Hommage Starom gradu«, čiji je autor s nama podijelio svoje misli i sjećanja.
Ispod svakog kadra krije se duboka priča o jednom gradu koji je disao, propadao i čekao svoj trenutak za preobrazbu. Žoržove fotografije nisu samo puki dokumenti, one su vizualna kronika Rijeke u trenutku kada se, kako on kaže, »nalazila na rubu propadanja, ali i neposredno prije obnove«. I dok su sjećanja na Stari grad često isprepletena s ruševinama, potresima i ratovima, Žorž nas ne ostavlja u mraku prošlosti, već nam nudi prozor u dušu tog prostora.
Osjećaj za detalj
Autorove fotografije prikazuju Stari grad kakav je bio prije kontroverzne obnove koju je zamislio i realizirao arhitekt Igor Emili. I dok se danas žustro raspravlja o uspješnosti te intervencije, Žoržova djela nude jedinstvenu perspektivu, hvatajući duh i atmosferu umiruće Rijeke. Šetnja izložbom podsjeća na putovanje kroz vrijeme, povratak u neko daleko, prošlo doba.
– Svaka kuća, svaki portun i preostali kamen pričaju priču, govori nam Žorž s blagom sjetom u glasu. To nije samo priča o gradu, već i o ljudima koji su ovdje živjeli, radili, sanjali… i to sam želio uhvatiti, taj duh, kaže on.
Fotografije Staroga grada iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nastale neposredno prije i tijekom Emilijeve obnove, danas imaju dvojaku vrijednost. S jedne strane, svjedoče o autentičnom stanju prostora, dok s druge strane, predstavljaju iznimnu umjetničku vrijednost. Žorž je, s nevjerojatnim osjećajem za detalj, uspio uhvatiti ne samo ruševine, već i dušu tog prostora, pokazujući zašto je arhitektura starih gradova složeni izraz kulturnog i estetskog identiteta.
– Jedna slika vrijedi tisuću riječi, dodaje Žorž, priznajući da je upravo to bio njegov glavni motiv.
Izložba je realizirana u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka i Područnim konzervatorskim uredom Rijeka, i ujedno je svojevrsni hommage samom autoru. Istog Žorž, profesionalni fotograf s više od šezdeset godina iskustva, nedavno je Muzeju donirao čak 19.000 negativa različitih tematskih cjelina, što je važan vizualni izvor za dokumentiranje života i povijesti Rijeke i Primorsko-goranske županije.
Impresivan opus
Istog Duško Žorž, rođen 1947. godine u Rijeci, prve je poduke iz fotografije dobio od oca, Bogomira Žorža, u njihovoj obiteljskoj fotoradnji Foto Belveder. Odrastao je s kamerom u ruci, a svoj je zanat brusio izlažući na stotinama skupnih i četrdesetak samostalnih izložbi. Kao profesionalni fotograf, 45 godina je vodio vlastiti obrt, a pet godina bio je i vanjski suradnik TV-studija HRT-a u Rijeci. Od 2002. do 2012. godine prenosio je svoje znanje na buduće generacije, vodeći praktičnu nastavu fotografije u Prirodoslovno-grafičkoj školi u Rijeci.
Žoržov opus je impresivan – iako je stekao status samostalnog umjetnika, najveći dio njegova rada posvećen je dokumentarnoj fotografiji, bilježeći razvoj i život grada. Njegove fotografije nisu samo umjetnost, već i povijest uhvaćena u djeliću sekunde.
Izložba, koja nam omogućuje da prošetamo po onome što je nekada bilo srce grada, može se pogledati sve 10. listopada.
– Dođite i pogledajte kako je Rijeka nekada izgledala. Možda ćete i vi pronaći neku svoju uspomenu, neki svoj trenutak, poziva autor na ovu jedinstveni izložbu.
Ljubav prema fotografiji prenio mu otac Bogomir
Istog Žorž nije samo fotograf, on je kroničar Rijeke, a njegova priča započinje u obiteljskom fotoateljeu. Rođen je u obitelji u kojoj je kamera bila poput produžetka ruke. Otac, Bogomir Žorž, poznati riječki fotograf, prenio mu je ne samo ljubav prema fotografiji, već i duboko tehničko znanje. Za razliku od mnogih fotografa tog vremena, Istog je rano ovladao zanatom, što mu je omogućilo da se posveti umjetničkoj strani.
– Od malih nogu sam šetao po foto-radnji i gledao kako se radi taj posao, sjeća se Žorž.

Foto Ana Križanec
S osamnaest godina počinje raditi uz oca, a već 1961. godine postaje član osnivač riječkog Foto kluba Color. Već 1962. izlaže prvu fotografiju, motiv iz Voloskog, na skupnoj izložbi u Zagrebu. Žorž je uvijek bio željan eksperimentiranja. Majstorski je ovladao tajnama analogne, crno-bijele fotografije, a kada se sedamdesetih godina pojavila fotografija u boji, odmah je s ocem počeo razvijati kolor-dijapozitive. Danas se jednako snalazi u svijetu digitalne fotografije, koristeći njene prednosti bez da upada u zamke. Žorževa kamera, bez sumnje, i dalje bilježi duh i dušu našeg vremena.