Ministarstvo neslužbeno potvrdilo zahtjev najvećeg vjerovnika MiD-a

Finski uvjet za spas MiD-a težak tri milijuna eura?

Orjana Antešić

Iz odgovora Ministarstva gospodarstva naslućuje se da »ima vatre« u glasinama o isplati najvećeg vjerovnika riječke tvornice. Doduše, zadržali su se na tome da je Wärtsilä uvjetovala svoje sudjelovanje u predstečajnoj nagodbi isplatom 3,2 milijuna eura, no da nemaju saznanja je li taj novac uistinu i isplaćen 



RIJEKA  Dok se radnici riječkih »Motora i dizalica« koji već ulaze u treći mjesec bez plaće, spremaju sutra za Zagreb na prosvjede pred Ministarstvo gospodarstva, iz ovog resora Ivana Vrdoljaka dobili smo odgovor iz kojeg se naslućuje kako »ima vatre« u glasinama da je sa tri milijuna eura isplaćen najveći vjerovnik ove tvornice brodskih motora, finska Wärtsilä.


Doduše, na naša vrlo konkretna pitanja o ovom slučaju, naši izvori u Ministarstvu gospodarstva zadržali su se tek na tome kako je prema njihovim saznanjima Wärtsilä uvjetovala svoje sudjelovanje u predstečajnoj nagodbi MiD-a isplatom 3,2 milijuna eura, no tvrde da nemaju saznanja da li je taj novac uistinu i isplaćen.   

Općepoznata činjenica


Obrisi potencijalne afere počeli su se pojavljivati nakon žalbe Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) na postignutu predstečajnu nagodbu MiD-a koncem siječnja ove godine. Podsjetit ćemo usput kako je početkom svibnja Visoki trgovački sud uvažio ovu žalbu i postupak predstečajne nagodbe riječke tvornice brodskih motora vratio na početak.


Ono što je pokrenulo pitanja, jedan je od podataka navedenih u tom podnesku CERP-a, gdje se navodi da je MiD-u iz državnog proračuna do konca siječnja isplaćeno ukupno 53 milijuna kuna.




S obzirom na to da je godišnji trošak bruto plaća svih radnika manji od 30 milijuna kuna te da ostali troškovi koje je naveo predsjednik Uprave MiD-a Kristijan Cvjetović, a tiču se informatičkog kabliranja, nabavke novog službenog vozila i popravka krovišta jedne od hala što je – usput rečeno – podvedeno pod mjere restrukturiranja ove tvornice, ne premašuju iznos od pola milijuna kuna, a u najboljem slučaju neka to bude i okrugli milijun, pojavljuje se »crna rupa« koja otprilike odgovara ovom iznosu koji je, navodno, isplaćen Wärtsili. 


   Da stvar bude zanimljivija, radnici u ovoj tvornici, barem oni s kojima smo mi razgovarali, kao i njihovi sindikalci, kada ih o tome pitate, o ovoj navodnoj isplati Wärtsile pričaju kao o općepoznatoj činjenici.


Da je plaćeno Wärtsili, u jednom nam je vrlo neslužbenom razgovoru potvrđeno i iz Uprave MiD-a. Problem je »samo« što nitko ne daje konkretne i smislene odgovore kada postavimo upit kada je taj novac točno proslijeđen i uplaćen, s obzirom na to da je tijekom predstečajnog postupka zabranjeno isplaćivati bilo kojeg od vjerovnika jer bi se radilo o pogodovanju.


Jučer smo kontaktirali i povjerenika postupka (poništene) predstečajne nagodbe MiD-a Zdravka Čupkovića, koji je široj riječkoj javnosti poznat i kao stečajni upravitelj Transadrije. Međutim, on nam je, nakon što je čuo pitanja, kazao da smo se obratili na krivu adresu, da je on kao povjerenik predstečajne nagodbe dao suglasnost na samu nagodbu, a je li taj novac isplaćen Wärtisli, treba pitati Upravu MiD-a.   

Nagodba poništena


Prema rješenju o nagodbi sklopljenoj pred Trgovačkim sudom u Rijeci 17. siječnja ove godine, kojeg je VTS poništio i vratio na početak, uistinu se ne može iščitati da je Wärtsili u međuvremenu isplaćeno 3,2 milijuna eura. Pitanje je – zašto?


Naime, prema tada potpisanoj nagodbi, svi vjerovnici odrekli su se 70 posto svojih potraživanja, a preostalih 30 posto predviđeno je da im se isplati u roku od četiri godine. To je potpisao i opunomoćenik Wärtsile, što u njihovom slučaju znači iznos od 30,1 milijun kuna koje bi im MiD, odnosno Republika Hrvatska, kako je to bilo zamišljeno poništenom nagodbom, isplatila u roku ne dužem od 4 godine.


Sada se nameće pitanje odakle onda iznos od 3,2 milijuna eura, koje spominju u Ministarstvu gospodarstva, a ne 4 milijuna eura, koliko ugrubo preračunato iznosi tih 30 milijuna kuna iz nagodbe? 


   Ako jest, teško da je MiD taj novac isplatio nakon 17. siječnja jer u to vrijeme, podsjetit ćemo, 218 radnika koji su ostali zaposleni u ovoj tvornici, tek su početkom travnja bili dobili plaće za siječanj i veljaču.


Taj novac za plaće po prvi put iz CERP-a nije išao na račun MiD-a, koji je bio u blokadi, već direktno na tekuće račune radnika s obzirom na to da je grupa bivših radnika MiD-a pokušavala ovrhama nad računom tvornice naplatiti svoje otpremine.


Na kraju je CERP direktno isplatio i njih, pa je tako početkom travnja iznos koji je iz državnog proračuna utrošen na MiD povećan za još 10 milijuna kuna, odnosno više od 62 milijuna kuna ukupno.