Dva poglavlja su zatvorena kada je riječ o lokalnim izborima u Rijeci – podijeljeni su mandati za Gradsko vijeće i poznato je da će u drugi krug za riječkoga gradonačelnika kandidat SDP-a Marko Filipović koji je dobio 30,25 posto glasova jer je njegovo ime zaokružilo 11.970 birača, te kandidat nezavisne liste Da štima grad Davor Štimac za koga je glasao 6.371 birač, što je 16,10 posto. Nogometnim rječnikom, mada Štimac tvrdi da se u drugi krug ulazi od nule, rezultat je 1:0 za Filipovića, s tim da drugu utakmicu igra na domaćem terenu jer mu odnos snaga u Gradskom vijeću ide više u prilog, neznatno, ali ipak je mala prednost na njegovoj strani. No, čuda su uvijek moguća.

Pravo glasa imao je ukupno 105.231 birač. Demoktratski deficit tako je u Rijeci ostao i dalje velik, a hoće li se izborna participacija smanjiti za dodatnih deset posto u drugom krugu, bit će poznato 30. svibnja 2021. godine. No, bez obzira na veliku apstinenciju, mandati u Gradskom vijeću će se podijeliti, a voljom birača deset vijećnika će imati SDP-ova koalicija, šest vijećnika HDZ, četiri vijećnika nezavisna lista Davora Štimca, četiri vijećnika Most, tri vijećnika PGS te po dva vijećnika Možemo-Nova ljevica i Akcija mladih-Unija Kvarnera.
Iako je izbor gradonačelnika najbitniji dio izbornoga procesa jer je on izvršna vlast na lokalnoj razini, rezultati izbora prije četiri godine su pokazali da je konstelacija u gradskom parlamentu jednako bitna. Tada je oporba Obersnelovoj vlasti imala većinu i osnovala je Srednji blok koji je kao predsjednika Gradskog vijeća izabrao Tihomira Čordaševa iz Akcije mladih. Na nekoliko prvih sjednica SDP-ova koalicija bila je u manjini i nimalo lako Obersnelu nije bilo braniti svoje prijedloge. Sve do izglasavanja prvog proračuna, kada je dio Srednjega bloka ipak podržao taj prijedlog, među njima i Akcija mladih, što je moguća točka loma koja je rezultirala raspadom antiobersnelovog bloka. S vremenom su vijećnici HNS-a postali formalni dio vladajuće koalicije, a vijećnici Liste za Rijeku bili su neformalni dio vladajuće koalicije, ili može se iskoristiti i termin konstruktivne oporbe. Ta četverogodišnja epizoda koja je završila nedavno još je jednom naglasila važnost odnosa snaga u Gradskom vijeću.

Rezultati zadnjih izbora su vrlo slični onima od prije četiri godine zbog toga što u ovom trenutku nitko ne može reći da ima većinu. Logično je za pretpostaviti da je prirodno da dođe do suradnje na lijevom centru, što znači da bi ta politička opcija imala 10 SDP-ovih mandata, tri PGS-ova i dva mandata političke platforme Možemo! Rijeka. Budući da lokalni parlament u ovom mandatu broji 31 člana, a vrlo brzo će ih biti 32 jer se moraju provesti dodatni izbori za jednog vijećnika iz redova srpske nacionalne manjine, tih 15 mandata ljevice je nedostatno. S druge strane, ideološki se mogu spojiti sigurno HDZ sa šest mandata i Most s četiri mandata, a ako u tu kombinaciju uđu četiri vijećnika nezavisne liste Davora Štimca koji se ideološki ne želi svrstavati, dođe se do 14 mandata. Dakle, i jednima i drugima treba suradnja s dva vijećnika Akcije mladih-Unije Kvarnera (na zadnjim izborima ta je koalicija osvojila 5,58 posto glasova), a njih dvoje su Vedran Vivoda i Robert Salečić.

U protekle četiri godine Akcija mladih koja je u koaliciji sa Živim zidom bio treća politička snaga s oko 12 posto osvojenih glasova, nije ni u jednom trenutku željela postati dio vladajuće koalicije, iako je toj stranci SDP-ova koalicija nudila formalnu suradnju. Grah je opet tako pao da će dva glasa Akcije mladih-Unije Kvarnera biti presudna. Usput, Lista za Rijeku nije prošla izborni prag, a na njezinu pomoć mogla je u protekle tri i pol godine računati SDP-ova koalicija. Bez ta dva glasa Akcije mladih i Unije Kvarnera, ma tko bio izabran za gradonačelnika, neće imati stabilnu političku situaciju jer će mu iz sjednice u sjednicu prijetiti politička blokada. Vjerojatno su razgovori o mogućoj političkoj suradnji među strankama već počeli, ali teško je očekivati da će se itko javno izjašnjavati o bilo čemu jer se čeka tko će biti novi riječki gradonačelnik. No, još se jednom pokazalo da je predstavničko tijelo i te kako važno, a kada se pogledaju dobiveni glasovi, sve je moglo biti i drukčije da je na izbore izašlo još samo 500-tinjak birača. Moglo je prevagnuti lijevo ili desno, ili ojačati centar. Jer, u demokraciji izbori su najvažnija stvar, a u njima je svaki glas bitan.