RIJEKA  Nikad napetije i neizvjesnije svega pet dana prije početka nastavne godine nije bilo u školama, jer većina njih još uvijek nije uspjela definirati sve detalje rada, a najviše problema ravnateljima i dalje zadaje organizacija programa produženog boravka. U toj još uvijek nejasnoj slici organizacije nastavnog procesa pred osnovnim školama bi se mogao naći još jedan problem, a to je zapošljavanje pomoćnog tehničkog osoblja, odnosno spremačica za kojima će vrlo brzo započeti enormna potražnja. Procjene su da će samo u Rijeci osnovne škole trebati pedesetak spremačica. Posljednjih dana u svim se školama mjere površine zgrada, jer upravo je to ključ prema kojem škola od resornog ministarstva može dobiti odobrenje za zapošljavanje dodatnog kadra koji će predstavljati okosnicu provedbe svih propisanih epidemioloških mjera u uvjetima epidemije.

S obzirom da prema Državnom pedagoškom standardu jedna spremačica ima zaduženje održavati 600 četvornih metara, većina riječkih osnovnih škola izračunala je da im prema tom kriteriju nedostaju po dvije spremačice.

Kako naći zamjenu

Kada stignu odobrenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, za njihovo zaposlenje krenut će i povećana potraga za tim kadrom, a to bi možda, kaže ravnatelj OŠ Pehlin Željko Šimunić, mogao postati problem pa je ta škola već unaprijed »rezervirala« dvije spremačice.
– Vrlo je lako moguće da će se neke škole suočiti s problemom zapošljavanja pa smo se mi unaprijed osigurali. Jedino što školama može ići na ruku je to što je dio hotela zatvoren pa će se iz tog »bazena« uzimati kadar.

Ono što me osobno brine je što će biti kada nam se netko od predmetnih nastavnika razboli. U kratkom roku bit će nemoguće naći zamjenu, kaže Šimunić.

Ujedno dodaje da je njegova škola s organizacijom rada u dvije smjene, blok nastavom, zatraženim skraćenjem sata za 10 minuta i najvjerojatnijim početkom nastave već u 7,30 uspjela organizirati iduću školsku godinu, a i potrebe svih roditelja za programom produženog boravka bit će zadovoljene, pa čak i roditelja trećaša. Ono što će škole svojim budućim spremačicama nuditi u zamjenu za održavanje i dezinficiranje 600 kvadratnih metara prostora bruto je plaća u iznosu od 5 do 6 tisuća kuna.

– Plaća ovisi o odbicima, a neto se to kreće od 3.200 do 4 tisuće kuna uz plaćen staž i zdravstveno osiguranje, kaže Šimunić.
I OŠ Turnić, kaže ravnateljica Ljiljana Kulaš-Jutrović, uspjela se po sličnom receptu poput pehlinske škole posložiti, a za potrebe organizacije produženog boravka za koji neće biti uskraćeni učenici od 1. do 3. razreda, vrše se i preinake jedne prostorije koja se pregrađuje pleksiglasom. Ono na što ravnateljica turnićke škole upozorava je činjenica da je korona na vidjelo izbacila sve slabosti školskog sustava.

Neozbiljan pristup

– Korona je izbacila u orbitu sve nedostatke i nejasnoće sustava. Od Državnog pedagoškog standarda, broja djece, veličine učionica pa do broja učenika u produženom boravku. Korona je detektirala sve poteškoće sustava, a školama je prepuštena autonomija da ih svojom kreativnošću i maštovitošću riješe. Sada je prilika za poboljšanje tog sustava te njegovu reformu, kaže Kulaš-Jutrović.

Činjenicu da su zahvaljujući koroni na površinu isplivali dugogodišnji problemi škola potvrđuje i predsjednik Sindikata Željko Stipić komentirajući kako je svako zlo za neko dobro.

– Sada su nemar i neodgovornost koji vladaju već pet do šest godina izašli na vidjelo. Pokazalo se da država sama krši svoje propise, jer gotove sve spremačice u školama održavale su više od propisanih 600 četvornih metara prostora. Spremačice, ali i ostalo tehničko osoblje, odlazili su u mirovinu, a resorno ministarstvo godinama nije dozvoljavalo novo zapošljavanje. Međutim, ni sada se rješenju problema nije ozbiljno pristupilo, jer je dozvoljeno zapošljavanje na određeno vrijeme, a škole su i prije korone imale nedostatak tog kadra što znači da će ga imati i nakon korone, kaže Stipić.