ZELENA TRANZICIJA

Energetske zajednice imaju samo Rijeka, Cres i Špičkovina

Vladimir Mrvoš

Foto Dean Miculinić

Foto Dean Miculinić

Implementacija ovog modela na terenu još uvijek u pionirskoj fazi, o čemu svjedoči i podatak da u Hrvatskoj danas aktivno djeluju tek tri energetske zajednice



RIJEKA – U paviljonu InnovaLab na riječkom Kampusu održano je ovogodišnje izdanje tradicionalne manifestacije “Energetski dan 2026.”, koja je okupila vodeće stručnjake iz energetskog sektora, predstavnike regionalnih agencija te čelnike lokalne samouprave iz cijele Hrvatske.


Trogodišnji fokus ove manifestacije, koju zajednički organiziraju Regionalna energetska agencija Kvarner, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Županija primorsko-goranska, bio je na ubrzanju prelaska na čiste oblike energije i predstavljanju konkretnih projekata energetske učinkovitosti.


Manifestaciju je uvodnim obraćanjem otvorio zamjenik župana Robert Maršanić, dok je aktualnosti iz rada REA Kvarner predstavio v.d. ravnatelj Sanjin Vranković, pročelnik UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliš, istaknuvši ključnu važnost sinergije regionalne samouprave i stručnih tijela u uspješnoj provedbi zelene tranzicije.




Konferencija je pružila sveobuhvatan uvid u primjere dobre prakse diljem Hrvatske, pa je tako Hrvoje Maras iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske predstavio put od strategije do realizacije kroz pilot-projekte energetske tranzicije u Karlovcu.



Denis Premec iz Regionalne energetske agencije Sjever, govorio je o inovativnim modelima sufinanciranja energetske obnove u općinama i gradovima uz podršku umjetne inteligencije, dok je Helena Štemberga iz Istarske regionalne energetske agencije elaborirala integrirani pristup održivoj zajednici kroz edukaciju i prirodna rješenja.


Središnji dio programa bio je posvećen velikim infrastrukturnim projektima na kvarnerskim otocima, pri čemu su predstavnici Hrvatske elektroprivrede Sabina Maroš, Sanja Zajec i Ivan Ivić detaljno prikazali put od ideje do realizacije sunčanih elektrana Unije i Cres, koje predstavljaju ključne točke energetske samodostatnosti sjevernog Jadrana.


Kako bi se svi ovi obnovljivi izvori uspješno integrirali u sustav, nužna je i modernizacija infrastrukture, pa je Martina Biondić iz HEP ODS – Elektroprimorja Rijeka predstavila novu metodologiju priključenja na distribucijsku mrežu kao temelj budućeg prostornog razvoja regije.


U završnom dijelu manifestacije poseban je naglasak stavljen na koncept građanske energije i razvoj energetskih zajednica koje, prema riječima Damira Juričića iz Energetske zajednice Sjevernog Jadrana, više nisu alternativa nego nužnost koja otvara vrata aktivnom sudjelovanju pojedinca u sustavu, decentralizira proizvodnju i jača lokalnu otpornost na klimatske promjene.


– Implementacija ovog modela na terenu još uvijek u pionirskoj fazi, o čemu svjedoči i podatak da u Hrvatskoj danas aktivno djeluju tek tri energetske zajednice, i to one u Rijeci, Cresu i zagorskom Spičkovinu, dok je ona u Zagrebu u međuvremenu ugašena, rekao je Jurčić.