Predstavnici EK i EIB-a izrazili su zadovoljstvo dinamikom i kvalitetom izvođenja radova, kaže direktor Ekoplusa Dušan Šćulac
RIJEKA – Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac izjavio je da je Europska komisija zadovoljna dinamikom i kvalitetom izgradnje Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, a da predstavnici Europske investicijske banke nisu imali posebnih primjedbi na ovaj projekt. Predstavnici EK došli su u uobičajenu, periodičnu, kontrolu »na licu mjesta«, kako to rade sa svim projektima koje sufinanciraju, rekao je Šćulac, dok su predstavnici EIB-a, odnosno bankina Odjela za postupanje po pritužbama, došli temeljem pritužbi udruge Krizni eko stožer Marišćina. Europska komisija, sadašnju fazu projekta CZGO Marišćina koja košta oko 33 milijuna eura, sufinancira sa 71 posto bespovratnih sredstava, dok je u ugovoru, koji je hrvatska Vlada potpisala s Europskom komisijom, istaknuta cijena za cijeli projekt u iznosu od 87,9 milijuna eura. Po izdanim fakturama, od tog iznosa, dosad je uplaćeno oko devet milijuna eura, kaže direktor Ekoplusa. Europska investicijska banka u ovoj investiciji sudjeluje s kreditnim sredstvima, koje pokrivaju oko 25 posto projekta.
– Tijekom posjeta predstavnika EK i EIB-a najprije je izvršen obilazak gradilišta, a prošli smo praktički svaki centimetar gradilišta. Na neki način, predstavnici EK i EIB-a izrazili su zadovoljstvo dinamikom i kvalitetom izvođenja radova, kaže Šćulac.
Europska investicijska banka na upit Novog lista odgovorila je da su ozbiljno shvatili pritužbe udruge Krizni eko stožer Marišćina.
– Što se tiče projekta izgradnje Županijske centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, EIB-ov Mehanizam za obradu pritužbi, ozbiljno je uzeo u obzir pristigle pritužbe, u skladu s politikom Banke kao odgovornom financijskom institucijom EU. S ciljem utvrđivanja činjenica naši predstavnici boravili su u Rijeci i na Marišćini 9. i 10. prosinca, a zaključak i rezultati EIB-ovog Mehanizma za pritužbe bit će poznati u dogledno vrijeme, izjavio je glasnogovornik EIB-a Dušan Ondrejička.
Dodaje da je opći zaključak ljudi iz EK i EIB-a bio da bi europski projekt izgradnje CZGO Marišćina trebalo strogo odvojiti od sadašnjeg privremenog rješenja za zbrinjavanje otpada, takozvane »nulte faze«, kojom na istoj lokaciji upravlja riječki KD Čistoća.
– Preporuka je bila da se intenzivira informiranje javnosti na tu temu, jer je percepcija javnosti da se radi o uglavnom istoj stvari, a to su dvije potpuno odvojene stvari. Europski dio Marišćine podrazumijeva stvaranje sustava gospodarenja otpadom, a zbilja možemo reći da ćemo prvi, zajedno s Istarskom županijom, prvi imati uređen sustav u cijeloj Hrvatskoj, rekao je Šćulac.
Predstavnici EIB-a interesirali su se, napominje Šćulac, o nizu segmenata cijelog projekta: od odabira lokacije, preko postupka i javnog uvida u studiju utjecaja na okoliš, a puno pitanja bilo je, kaže, na temu potencijalnog utjecaja Marišćine na izvorišta pitke vode.
– Predstavnici Županije dali su im sve relevantne podatke, po kojima lokacija nema nikakvog utjecaja na izvorišta pitke vode. Informirali smo ih da smo stanicu za mjerenje kvalitete zraka pustili u pogon i prije »nulte faze«, kaže Šćulac.
Prema informaciji koju je direktor Ekoplusa dobio od predstavnika EIB-a, oni će se u roku od mjesec dana očitovati o primjedbama KESM-a.
– U pozivu udruge KESM na press konferenciju stoji da je EIB usvojio njihove pritužbe, što je neistina. Nikakve pritužbe EIB nije usvojio, nego je EIB ostao na lice mjesta, popričao s nama, koliko čujem popričao i s njima i negdje u roku od mjesec dana će se očitovati, kaže Šćulac.
Na novinarsko pitanje Šćulac je odgovorio da iz EIB-a nisu imali nikakvih posebnih primjedbi na projekt.
– Mnogo puta sam rekao da je ovaj projekt prošao niz revizija i konzultanata koje je angažirala Europska komisija. I u tri revizije, koje je naručila Županija, ima puno stvari o kojima se sami revidentni ne slažu jednoznačno. Od tri revizora jedan je govorio da je kapacitet prevelik, drugi je govorio da je kapacitet premali. Ni oni se u puno stvari nisu složili, rekao je Šćulac. Prema Šćulcu, CZGO Marišćina bit će stavljena u pogon u rujnu 2014. godine, ako ne bude nepredviđenih problema.
– Iz EK su naglasili da su svjesni da je to prvi takav projekt u Hrvatskoj, takozvani pilot projekt pa da se svi skupa učimo na greškama, u smislu da pojedine aktivnosti traju i duže nego što će to, možda, biti u budućnosti, kaže Šćulac.
O posjetu predstavnika EIB-a očitovat će se i članovi Udruge Krizni eko stožer Marišćina na današnjoj pressici.
