Dan civilne zaštite

Edukacije djece OŠ Eugen Kumičić uz pomoć modela prirodnih prijetnji

Vladimir Mrvoš

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Cilj je djeci odmalena ukazati na neželjene posljedice rizičnih ponašanja, te ih educirati o pravilima i postupanjima ako se nađu na područjima zahvaćenim katastrofama



RIJEKA – Povodom Međunarodnog dana civilne zaštite u Osnovnoj školi “Eugen Kumičić” u Rijeci Područni ured CZ Rijeka organizirao je program edukacije djece uz pomoć modela prirodnih prijetnji. Cilj je djeci odmalena ukazati na neželjene posljedice rizičnih ponašanja, te ih educirati o pravilima i postupanjima ako se nađu na područjima zahvaćenim katastrofama.


Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1. ožujka Međunarodnim danom civilne zaštite, kao sjećanje na dan kada je 1972. godine počela s radom Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi. Primarni joj je cilj podizanje svijesti javnosti o opasnostima od velikih nesreća i katastrofa, ali i isticanja uloge civilne zaštite u prevenciji, odgovoru na krize te saniranju posljedica. Republika Hrvatska taj dan obilježava od 1992. godine, temeljem Odluke Vlade RH o proglašenju Dana civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Temeljnu snagu Civilne zaštite u Hrvatskoj, uz postrojbe civilne zaštite, Hrvatsku gorsku službu spašavanja i Crveni križ, čine vatrogasci. Uloga civilne zaštite došla je do izražaja i u nastojanjima na suzbijanju pandemije COVID -19.

Foto galerija: OŠ Eugen Kumičić: Edukacija djece o civilnoj  zaštiti Foto: Vedran Karuza




Dvorište i učionice OŠ “Eugen Kumičić” bili su uspješan domaćim ovog edukativnog sadržaja, koji se provodi u cilju smanjenja rizika od katastrofa od 2015. do 2030. godine, čija je potpisnica i Hrvatska. Suradnja nije samo čin spašavanja i pružanja pomoći kada se katastrofa dogodi, već obuhvaća i preventivne aktivnosti koje vode izbjegavanju katastrofe, smanjenju njezinog utjecaja i ublažavanju posljedica. Suradnja je važna na svim razinama, kako od pojedinca, lokalne i regionalne pa do nacionalne razine. Ravnateljstvo civilne zaštite kontinuirano radi na smanjenju rizika od katastrofa, a jedna od najvažnijih aktivnosti je educiranje nove generacije mladih koji će se odmaknuti od neefikasnog i neodrživog reaktivnog pristupa upravljanja rizicima k održivom i višestruko isplativijem proaktivnom pristupu, smanjenju rizika od katastrofa.





– Ovom edukaciju prikladno obilježavamo Međunarodni dana civilne zaštite, a program je osmišljen kako bi nove generacije razumjele važnost smanjenja rizika od katastrofa koje je temelj za održivi razvoj. U želji jačanja otpornosti zajednice, educiramo djecu, odnosno neposredno uključujemo odgojno-obrazovne i znanstvene institucije u smanjenje rizika od katastrofa, kaže Matko Škalamera, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Rijeka.



Ravnateljstvo civilne zaštite sklopilo je sporazume o suradnji s osam osnovnih škola s područja Osijeka, Zagreba, Rijeke i Splita u kojima se provode pilot-programi. S područja Grada Rijeke, u projektu sudjeluju Osnovna škola »Eugen Kumičić« i Osnovna škola Srdoči, gdje je već održan takav edukativni program. Svaka od škola dobila je posebno izrađene modele prirodnih prijetnji: modele krškog krajolika, erozije, poplave, potresa i vulkana. Ravnateljstvo civilne zaštite provelo je osposobljavanje djelatnika ovih škola koji će educirati njihove učenike.


Podaci govore da je broj katastrofa i s njima povezanih ljudskih i materijalnih gubitaka u porastu na svjetskoj razini. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije nepogode i katastrofe vezane uz vrijeme, klimu i vodu činile su u posljednjih 50 godina 50 posto svih katastrofa, 45 posto svih prijavljenih smrtnih slučajeva i 74 posto svih prijavljenih ekonomskih gubitaka na globalnoj razini. Suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine u svijetu su uzrokovale najveći gubitak ljudskih života. U zadnjih pola stoljeća zbog suša je umrlo 650.000 ljudi, oluje su odnijele 577.232 života, a poplave 58.700. Zbog ekstremnih vrućina smrtno je stradalo 55.736 osoba. Katastrofe nisu zaobišle ni bogatu Europu, gdje su u zadnjih 50 godina zabilježene 1.672 katastrofe, u kojima je smrtno stradalo čak 159.438 osoba, a ekonomski gubici dosegnuli oko 430 milijardi eura.