U Primorsko-goranskoj županiji broj novozaraženih jučer je iznosio 31, te je aktivnih slučajeva bilo 153. U Kliničkom bolničkom centru Rijeka liječilo se 12 pacijenata, od čega četvero u respiracijskom centru gdje je jedna osoba na respiratoru.

Iako se sve više spominje formiranje sekundarnih i tercijarnih centara u kojima bi se u slučaju eksponencijalnog rasta zbrinjavali oboljeli od COVID-19, kretanje virusa u PGŽ-u zasad se ocjenjuje stabilinim, no županijski Stožer civilne zaštite razmatra i opciju u kojoj se Dvorana mladosti na Trsatu, kao i na proljeće, spominje kao jedan od objekata za smještaj bolesnika u slučaju da kapaciteti riječke bolnice ne budu dovoljni.

– U razgovoru s KBC-om Rijeka, Gradom Rijeka te ostalim sudionicima razmotrena je ta opcija, te je zaključeno da ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije na Kvarneru razmotrit će se aktivacija sekundarnih kapaciteta. Od nacionalnog stožera smo tražili dodatnih 100 ležajeva koje bismo po potrebi stavili u odabrani objekt. Dvorana mladosti je jedan od potencijalnih objekata. Zasad epidemiološka situacija ne zahtijeva aktivaciju dodatnih smještajnih objekata, ali se poduzimaju aktivnosti da budemo spremni i za tu opciju, rekao je načelnik Stožera civilne zaštite PGŽ-a Marko Boras Mandić.

Nove mjere

Županijski stožer jučer je donio odluke vezane uz domove za starije i obrazovne ustanove koje su proslijeđene Nacionalnom stožeru civilne zaštite te bi trebale stupiti na snagu najkasnije početkom idućeg tjedna. Zabranjuju se posjeti domovima za starije bez obzira je li riječ o državnim, županijskim ili obiteljskim ustanovama kojih u PGŽ-u ima sveukupno oko 60. Nastava u višim razredima osnove škole i srednjim školama biti će održavana online ako dnevni broj novooboljelih slučajeva tri dana zaredom bude bio veći od 50.

– S obzirom na pogoršanu epidemiološku situaciju u nekim županijama i u susjednim državama otkud često korisnici domova primaju posjete, stožer je donio je odluku da do daljnjeg neće biti dozvoljeni posjeti u domovima za starije osobe kao ni izlazak izvan okućnica domova korisnika, osim u iznimnim situacijama kao što su, primjerice, neodgodivi zdravstveni pregledi, a isto tako postojat će iznimne situacije kada će i posjeti biti mogući o čemu će odlučivati ravnatelji i ovlaštene osobe. Nastava u obrazovnim institucijama može se nastaviti po dosadašnjem modelu dakle u školama. U slučaju da tri dana za redom na području PGŽ bude više od 50 novozaraženih dnevno, Stožer civilne zaštite PGŽ uputit će prijedlog Nacionalnom stožeru za uvođenje online nastave za učenike predmetne nastave osnovne i učenike srednje škole, objašnjava Boras Mandić.

U PGŽ-u se stručno nadzire širenje epidemije

U susjednoj Sloveniji jučer je na 5.605 testova potvrđeno 898 novih zaraza koronavirusom, a iz vlade je poručeno da je unatoč povećanom broju testiranja postotak zaraženih među testiranima i dalje visok, ovaj put 16 posto. Zbog broja novih zaraza koji se svakim danom povećava, slovenski epidemiolozi od jučer više ne traže kontakte osoba kod kojih je testiranje dalo pozitivan rezultat jer su preopterećeni i potkapacitirani za ovu fazu epidemije.

Slične ideje, da će zaraženi sami obavještavati svoje kontakte, spominju se i u nekim hrvatskim županijama pogođenim epidemijom. Međutim, Stožer civilne zaštite PGŽ-a jučer je donio zaključak prema kojem se na našem području i dalje primijenjuje dosadašnji režim praćenja kontakata koji obavljaju epidemiolozi jer je takav pristup ključan za sprječavanje širenja epidemije.

– Svjesni smo činjenice da neke županije više ne mogu pratiti rast broja novozaraženih na svojem području zbog velikog porasta broja novooboljelih no mi nastavljamo s dosadašnim režimom i zahvalni smo Nastavnom zavodu za javno zdrastvo PGŽ na tome, poručio je Boras Mandić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ radi 12 epidemiologa, a trenutnoj situaciji pomažu im i drugi specijalisti poput specijalista školske medicine i specijalista janog zdravstva. Broj ugovorenih epidemioloških timova u PGŽ-u s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo je devet, a osim 12 epidemiologa zaposlenih u Zavodu na našem području u sklopu drugih ustanova i poduzeća djeluje još nekoliko epidemiologa, poput KBC-a Rijeka, ispostave HZZO-a, Zavoda za medicinska vještačanja i Dezinskecije. U ispostavama Zavodama epidemiolozi su zaposleni u Crikvenici, Opatiji, Lošinju, Krku, Rabu i Delnicama.

– Inzistiramo na tome da se stručno nadzire širenje epidemije. Smatramo da uspjeha u suzbijaju epidemije nema ako se sa svakom zaraženom osobom ne uspostavi kontakt, utvrde njegovi kontakti i daju kvalitetne upute. Mislim da je to sustav kojeg treba održati i mi u tome zasad uspijevamo, ističe ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo prof. dr. Vladimir Mićović.