Intervju

Dugogodišnji gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić: “Najvažniji projekti u PGŽ-u nose isključivo potpis HDZ-a”

Damir Cupać

Tomislav Klarić / Foto Vedran Karuza

Tomislav Klarić / Foto Vedran Karuza

Već sada se bez HDZ-a u Rijeci i županiji niti jedan projekt ne može realizirati. HDZ i danas preko poluga vrha vlasti dirigira razvoj i pokreće kapitalne projekte na području čitave PGŽ



Tomislav Klarić pripada među rekordere kada je riječ i broju izbornih pobjeda na lokalnim izborima jer je osvojio šest mandata gradonačelnika Grada Bakra.


Mnogima nije jasno kako je to moguće u županiji koja se apriori prihvaća kao biračka utvrda SDP-a, a postoji li tajna za takav respektabilni politički rezultat i postoji li mogućnost da se, s obzirom na milijune eura koje vlada ulaže u Rijeku i Primorsko-goransku županiju promijeni politički predznak Adamićeve 10 i Korza 16, razgovarali smo s HDZ-ovim gradonačelnikom jednog od najljepših gradova na Kvarneru i saborskim zastupnikom te stranke u drugom mandatu.


​Crvena blijedi


Koliko puta ste izabrani za gradonačelnika Bakra i koja je tajna vašeg uspjeha za tako dugovječan mandat na čelu grada?


– Za gradonačelnika Bakra biran sam šest puta. Tajna uspjeha? Ako se uspjeh tumači kao tajna, onda je to činjenica da svoja obećanja ispunjavamo, znamo što hoćemo, imamo viziju bogatog i razvijenog grada koji svojim građanima može pružiti iz godine u godinu sve bolji standard.




Neprestano gradimo s čvrstom vjerom da sa svakim novim projektom stvaramo bolju budućnost našoj djeci. Građani to prepoznaju i to je razlog što pet mandata bez ikakvih koalicija odrađujemo ovaj doista odgovoran, ali nadasve častan posao.



Primorsko-goranska županija kvalificira se kao crvena zbog dominacije SDP-a. Kako vama uspijeva pobijediti toliko puta SDP?


– Ne volim te obojene podjele na crveno i plavo. Primorsko-goranska županija u javnosti se često kvalificira kao crvena, no zapravo je činjenica da od istočne granice Rijeke sve od Kostrene i Bakra pa do Senja SDP nema niti jedan priobalni grad niti općinu, tako već čitav niz mandata.


SDP nije na vlasti niti na svim otocima. Primjerice na Rabu, Loparu ili Lošinju na vlasti je HDZ, od otoka SDP trenutno ima samo Cres, a u drugim gradovima ili općinama nigdje samostalno ne obnašaju vlast. Slična situacija je i u Gorskom kotaru.


U gradovima ili općinama koje preuzme HDZ pokrene se projekata i gradilišta kao nikada do tada i to birači prepoznaju. Pogledajte samo primjere Kraljevice, Novog, Crikvenice, Općine Vinodolske.


U Bakru svake godine odradimo više gradilišta i projekata nego što je to SDP s partnerima odrađivao u svih deset godina njihove vlasti. Da ne spominjemo krize vlasti i ponavljane izbore.


Prije HDZ-a u Bakru se samo u 10 godina izredalo čak pet gradonačelnika i povjerenika vlade, a Bakar je slovio kao grad slučaj. Te činjenice kao i ponašanje SDP-a s državne razine pokazuju kako crvena boja jednoumlja sve više blijedi i topi se u šarenilu demokracije.


Kakva je vaša ocjena odnosa državne vlasti prema lokalnoj samoupravi? U SDP-u, ali i u nizu drugih stranaka misle da je Hrvatska previše centralizirana i da bi trebalo napraviti i administrativnu i fiskalnu decentralizaciju?


– HDZ i danas preko poluga vrha vlasti dirigira razvoj i pokreće kapitalne projekte na području čitave Primorsko-goranske županije. Nebrojene je projekte pokrenuo HDZ uz nemjerljivu podršku hrvatske Vlade pod palicom premijera Andreja Plenkovića.


Diljem županije ulažu se ogromna sredstva i pokreću projekti neovisno tko je u kojem gradu ili općini na vlasti. Ponosan sam na to, volio bih da se na isti način župan i županija odnose prema gradovima i općinama gdje nisu na vlasti.


Kako tome nije tako, to smo ponosniji na sve što smo uspjeli odraditi sami. To me drži u uvjerenju da je i decentralizacija u mnogim segmentima nužnost. Primjerice, upravljanje državnom imovinom najbolji je pokazatelj.


Svaki metar kvadratni u Industrijskoj zoni u vlasništvu Grada Bakra je oplemenjen. Ta zemljišta danas pune državni, županijski i gradski proračun i stvaraju se nova radna mjesta.


Alibi za promašaje


Je li prema vašoj ocjeni napravljena nepravda Rijeci administrativnim ustrojem iz 1993. godine kojim je ona zbijena u 44 četvorna kilometra?


– Nikada nisam čuo da je itko kazao da je Zagrebu nanesena nepravda i da mu je ukradena Sv. Nedjelja, Rugvica ili primjerice Velika Gorica. Činjenica je da Rijeka, što zbog povijesti, što konfiguracije terena nikada i nije bila veća od tih četrdesetak kilometara.


Uporno ponavljanje da je Rijeka zbijena na 44 kvadratna kilometra i da joj je učinjena nepravda je alibi za sve propuste i politiku Rijeke zaostalu u vremenu. Primjer Autotroleja i Poslovnih sustava koji se pokazuje kao potpuni promašaj samo je jedan u nizu tih promašaja.


U startu sam upozoravao što će se dogoditi. Danas samo Bakar za pokriće gubitaka i troškove Autotroleju plaća više od tri milijuna kuna godišnje, plaćaju i sve ostale općine i gradovi, ti iznosi svake su godine sve veći, a usluga sve lošija.



Takvih je primjera puno i to nema veze s 44 kilometra kvadratna. Svega nekoliko desetljeća u soc-komunizmu i u zajednici s Rijekom za Bakar su bile godine devastacije čiji ožiljci ni danas nisu zaliječeni. Koksara, Čađara, betonara, luka za rasute terete, luka za naftne derivate, pa čak i zona na Kukuljanovu bila je zamišljena kao prostor za izmještanje prljave industrije.


Uglavnom, priča da je Rijeci počinjena nepravda krenula je kada smo po preuzimanja vlasti u Bakru krenuli s razvojem Industrijske zone na Kukuljanovu. Ogromnim ulaganjima u nju bez ičije pomoći stvarali smo uvjete i privlačili investitore.


Tek tada su shvatili potencijal Zone jer je do tada bila proglašena neperspektivnom. Čak su i veletržnicu prisilno izmjestili u Matulje, a Miklavlje proglasili zonom od županijskog interesa. Rijeka se 1990-ih grčevito borila za Kostrenu, tamo je već sve bilo izgrađeno i trebalo je samo ubirati novac, taj sudski spor su pravomoćno izgubili.


Mi u Bakru na temeljima te zone sumraka, bez javne rasvjete s ugašenim gospodarstvom i neriješenim vlasništvom zemljišta, sa sudskim sporovima u kojima smo plaćali milijunske iznose vlasnicima kojima je Rijeka i jugokomunistička vlast oduzimala zemljište, stvorili smo u svega nekoliko godina najveću i najopremljeniju Industrijsku zonu u Hrvatskoj, a tek smo zapravo počeli.


Razvijena i bogata Rijeka je i svima nama oko nje u interesu, ona ima potencijala da bude najbogatiji grad u Hrvatskoj. Nažalost, ovako životari u paranoji nekih prošlih vremena, a to je nešto što samo Riječani sami mogu promijeniti.


Uloženo se vraća


​Grad Bakar nije pristao na početku ući u riječku urbanu aglomeraciju. Sada ste se predomislili. Zašto ste promijenili mišljenje i što očekujete od toga projekta?


– U ovom trenutku odlučili smo ući u aglomeraciju jer će u narednom financijskom razdoblju od države i EU fondova biti moguće dobiti sredstava za projekte koji su od našeg interesa i to želimo iskoristiti.


Iskustvo koje imamo kao član aglomeracije Bakar-Kostrena, gdje je riječki VIK nositelj i u kojoj sada nakon 15 godina i uloženih milijuna kuna nemamo niti jedan uporabljiv papir, činjenica je koja govori za sebe.


Na početku stvaranja riječke aglomeracije ispravno smo procijenili da u tom trenutku raspoloživa EU sredstava nisu u skladu s našim prioritetima i da ćemo sami brže i jednostavnije privući više novaca za one projekte koji su u tom trenutku bili od gospodarskog interesa Grada.


Samo u ovoj godini iz EU fondova u Bakar slilo se oko 20 milijuna kuna. Osigurali smo i značajna sredstva, primjerice iz državnog proračuna ili Hrvatskih voda. Značajna EU sredstva dodijeljena su i gospodarstvenicima na području Bakra.


Naše opredjeljenje je da ulažemo u projekte koji će Gradu dugoročno vraćati novac, a ne u budućnosti biti trošak. Ne zadužujemo se za projekte koji će nas natjerati da na sebe preuzmemo obveze koje će nas još godinama opterećivati.


To se pokazalo ispravnim, nemamo novih kredita, a proračun nam je prešao 110 milijuna kuna. Uz to ovogodišnja dobit Zone bit će oko 15 milijuna kuna što je podatak koji govori sam za sebe, pored svega EU sredstva i dalje će se slijevati u naš grad s aglomeracijom ili bez nje.



Između Grada Bakra i Industrijske zone mogao bi se staviti znak jednakosti. Jeste li zadovoljni razvojem Industrijske zone i jeste li iskoristili potencijal koji imate?


– Ponekad imam osjećaj da svim silama vučem kola, a netko uporno steže kočnice i zato ne mogu reći da sam prezadovoljan jer znam da možemo više. Birokracija i sporost je rak-rana našeg društva. I to je još jedan razlog što sam se upustio u saborske vode.


U danim okolnostima ostvarili smo najviše što smo mogli i iskoristili doslovno svaki potencijal Industrijske zone Bakar koji nam je bio na raspolaganju. Činjenica je da smo u Zonu uložili više od 400 milijuna vlastitih sredstava i da je u svakom našem mandatu otvoreno više od tisuću radnih mjesta.


Trenutno u zoni gradimo dva kilometra nove infrastrukture i pripremamo više od 350.000 »kvadrata« novih terena za investitore. Uložili smo silan napor, ali se uloženo i obilato vraća. Moj prvi izvorni proračun bio je 15-ak milijuna kuna, danas je on 115 milijuna.


Ako znamo da Grad ima nešto više od osam tisuća stanovnika, to dovoljno govori koliki smo posao odradili. Sve je to učinilo da se između nazivnika Bakar i Industrijska zona može staviti znak jednakosti, a Bakar sve više postaje gospodarsko srce Hrvatskog primorja.


Kako u Gradu Bakru živite s pandemijom koronavirusa i je li se ona odrazila na gradski proračun i kapitalne projekte?


– S pandemijom koronavirusa i svime što se odnosi na epidemiološku sliku dijelimo sudbinu čitavog okruženja. Na sreću pandemija se nije odrazila na gradski proračun i na planirane projekte, možda ih je samo nakratko usporila.


U ovom trenutku na našem području aktivno je 16 velikih gradilišta, pred početkom realizacije je još čitav niz novih projekata.


Prerasli »rak-rane«


Bakar je desetljećima bio opterećen koksarom. Što je planirano na tom prostoru i može li Bakar kapitalizirati prekrasnu poziciju i tradiciju kada je riječ o razvoju turizma?


– Koksara je razorila sliku predivnog grada i najljepšeg fjorda na Jadranu. Ona danas pripada prošlosti, a njen prostor za nas predstavlja još jedan zamašnjak gospodarstva s ekološki čistim djelatnostima.


Da bi ubrzali proces likvidacije tvrtke, otkupili smo upravnu zgradu i teren oko nje. Nažalost, sporost državne administracije nam je i kočnica u brzini realizacije projekta. Zahtjev za dodjelom terena već godinama leži u uredima državne imovine.



No mi ne mirujemo, na južnom dijelu platoa kreće izgradnje uređaja za pročišćavanje kanalizacijskog sustava Bakra, slijedi priprema terena za investitore. Tu je i ustrajna borba s Lukom za rasute terete, ona je rak-rana našeg grada.


Ovakvim načinom rada i skladištenja rudače, Luka predstavlja ekološku bombu i primjer kako se besprizorno uništava okoliš, uništava kulturna i povijesna baština. Unatoč svemu Bakar promišljamo i u turističkom smislu.


Uređen je park Banj, trenutno gradimo šetnicu na moru, valobrane, obnavlja se Kaštel, postavlja tunera, priprema muzej, garaža i parkirališta, radovi su i na sportskim terenima. U svim našim naseljima raste broj smještajnih kapaciteta, a turistička zajednica ostvaruje sve bolje rezultate.


Koji su kapitalni projekti na kojima ćete inzistirati u aktualnom mandatu?


– U ovom mandatu Bakar će dobiti kanalizaciju i vodovod, plažu i šetnicu na moru te još čitav niz sadržaja. U svakom našem naselju biti će odrađeni brojni projekti kao i započeta izgradnja središnje sportske dvorane, ona će biti i poslovni centar namijenjen budućim investitorima.


Na našem području krajem mandata izgradit će se 20-ak novih gospodarskih objekata s još najmanje tisuću radnika. Fužine i Plase bit će spojeni novim transportnim vodovodima, na naše područje naselit će se više stotina novih stanovnika. Mogu još dugo nabrajati, no to je samo djelić onog što ćemo sigurno ostvariti. Volje, znanja, energije i upornosti nam ne nedostaje.


Potpis HDZ-a


Država ulaže velika sredstva u Rijeku i kroz razvoj lučke infrastrukture, gradnju nove bolnice na Sušaku, a jedan od najzaslužnijih za promjenu odnosa prema Rijeci je ministar Oleg Butković koji je i predsjednik primorsko-goranskog HDZ-a. Mislite li da će doći dan kada će HDZ osvojiti vlast u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci?


– Osvoji li ili ne osvoji HDZ vlast u Primorsko-goranskoj županiji, ono na što sam ponosan je da svaki najvažniji kapitalni projekt od osnivanja Republike Hrvatske do danas na području županije nosi isključivo potpis HDZ-a. Autocestu Zagreb – Rijeka otvarao je dr. Franjo Tuđman, riječku obilaznicu potpisao Božidar Kalmeta.


S njim sam u svom prvom mandatu rezao vrpcu na čvoru Sveti Kuzam. Lenac i »3. maj« spašavale su Vlade HDZ-a, kontejnerski terminal na Brajdici, cestu kroz Dragu i tunel ispod Towera, most preko Rječine, tunele na Škurinjama gradio je HDZ, kao i danas Zagrebačku obalu i KBC na Sušaku.


Studenski centar otvarala je HDZ-ova premijerka… Ovako bih mogao nabrajati u nedogled. Danas svjedočimo da niti jedan premijer nije bio više u Rijeci i našem kraju od Andreja Plenkovića. Niti jedan ministar iz PGŽ-a nije bio toliko posvećen projektima u našem kraju kao Oleg Butković.


Na toj poziciji župan Komadina izdržao je tri mjeseca. Hoće li doći dan kada će HDZ osvojiti vlast u PGŽ-u? Već sada se bez HDZ-a u Rijeci i županiji niti jedan projekt ne može realizirati. To je nešto što se usprkos nasrtajima na HDZ i propagandi temeljenoj na podjelama iz davnih vremena ne može izbrisati. Promjene su nešto što se mora dogoditi.



Biti na dva mjesta je naporno, ali to je moj odabir


​S obzirom na to da ste saborski zastupnik, možete li ocijeniti jesu li spojive dužnosti gradonačelnika i saborskog zastupnika i mogu li se oba posla raditi kvalitetno?


– Kroz mandate koje sam prošao i u Saboru i u Gradu spojivost dužnosti gradonačelnika i saborskog zastupnika u mom primjeru vidi se kroz realizaciju velikog broja projekata na području Grada Bakra. Da je naporno i da iziskuje sve vrijeme koje čovjek ima na raspolaganju, to je činjenica, no to je i moj odabir.


Iskustvo Sabora pokazalo mi je koliko ljudi koji nisu prošli lokalnu samoupravu i svakodnevne probleme svojih građana malo razumiju i cijene sve što se događa na lokalnoj razini.


Djelovanje u Hrvatskom saboru omogućava mi da sudjelujem u kreiranju okvira i zakonskih rješenja koje ne samo nama u Bakru, već i gradovima i općinama u čitavoj državi mogu olakšati posao i realizaciju projekata. Stoga, dobro je da u Saboru postoji dio zastupnika izniklih iz redova lokalnih dužnosnika.



Oleg Butković je čovjek kakvog naša županija još nije imala


U nekoliko navrata vas se spominjalo kao potencijalnog kandidata za predsjednika primorsko-goranskog HDZ-a. Zbog čega se niste kandidirali i imate li ambicija u tom pogledu?


– Da, spominjalo me se kao kandidata za predsjednika primorsko-goranskog HDZ-a i često mi je predlagano da se kandidiram, razmišljao sam o tome i siguran sam da bih imao dovoljnu podršku članstva. Davno smo o tome razgovarali naš današnji ministar Oleg Butković i ja.


Kao i tada, i danas smatram da je on najbolji izbor. Znate, iskustvo u politici od početka 1990-ih znalo mi je ukazati da u politici nema prijatelja, no Oleg i ja od prvog dana imamo, ajmo to tako reći, neki svoj poseban klik. Sada se upravo dokazuje da je tadašnje promišljanje bilo ispravno.


Rezultati se vide, nikada do sada naša županija nije imala u jednoj osobi čovjeka koji u naš kraj ulaže toliko energije, truda, snage, želje, entuzijazma. Oleg Butković je stasao u zrelog političara s iskustvom lokalne samouprave, čvrsto povezanog s našim krajem i dok god to tako bude, moju će podršku imati.