Priprema dokumentacije od 2015. do 2020. godine

Drugi riječki kolosijek: Još se ne zna koji će objekti uz novu prugu biti uklonjeni

Darko Pajić

Foto S. Ježina

Foto S. Ježina

Ti će podaci biti dio idejnog i glavnog projekta, čija priprema tek slijedi. Uklanjat će se samo najbliže zgrade, odnosno one koje se nalaze unutar minimalnog pružnog pojasa u naseljima (oko 6 do 8 metara)



RIJEKA » Realizacija projekta izgradnje drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku (dionica Škrljevo – Rijeka – Jurdani u dužini od 27,5 kilometara) trebala bi koštati oko 300 milijuna eura od čega je 9 milijuna eura planirano za izradu tehničke dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Financiranje bi se trebalo osigurati iz europskih fondova u iznosu od maksimalno mogućih 85 posto nepovratnih sredstava. Trenutno je izrađena Studija okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane, te je izrađen projektni zadatak za izradu idejnog i glavnog projekta. Izrada projektne dokumentacije te ishođenje svih dozvola planirano je u razdoblju od 2015. godine do 2020. godine, nakon čega su planirani radovi u trajanju četiri godine.



Kako iz svega proizlazi, projekt drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku trebao bi omogućiti razvoj i povećanje prometa riječke luke, te istovremeno ponuditi novu vrstu prijevoza građanima, koji će na raspolaganju imati brze vlakove i niz povezanih stajališta na području cijelog grada. Preostaje tek vidjeti u kojem će roku projekt biti realiziran, odnosno kada će na terenu početi izgradnja s planiranim trajanjem od četiri godine.





   Navedene brojke i planovi objavljeni su na portalu Grada Rijeke u sažetku Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Studiju je izradila HŽ Infrastruktura, a Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija sudjeluju u projektnoj dokumetaciji, koja je pratila proces izrade.


Tri tunela


»Drugi riječki kolosijek« dio je međunarodnih i državnih prometnih koridora na riječkom prometnom pravcu, a u Studiji se pojašnjava da je projekt vezan uz planove razvoja luke, poglavito kontejnerskih terminala, kako postojećeg na Brajdici, tako i budućeg kontejnerskoj terminala na Zagrebačkoj obali, čija je gradnja u tijeku.


   – Na dionicu pruge od Škrljeva do Jurdana nadovezuju se svi terminali luke u čvoru i priključne pruge čvora. S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u Luci Rijeka, koje će se postići rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog terminala na Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to podrazumijeva rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Jurdana. Također, s obzirom da pružna dionica od Škrljeva do Jurdana, prolazi kroz uže područje grada Rijeke, omogućeno je uključivanje željeznice u prijevoz gradskih putnika i stvaranje efikasnog i učinkovitog gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza, što je još jedan cilj projekta izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg uz izgradnju novih stajališta, navodi se u sažetku Studije, gdje se zatim precizno određuje koliko će biti izgrađeno željezničkih stajališta, kao i koji će biti najvažniji objekti na trasi.


   Prije svega je riječ o tri tunela; tunelu Kalvarija, koji se proširuje i produljuje, tunelu Rukavac za koji je predviđena izgradnja nove cijevi uz postojeću i tunelu Baudine za koji je također predviđena izgradnja nove dvokolosiječne tunelske cijevi uz postojeću. Na dionici se nalaze željeznički kolodvori Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane, a postojeća stajališta su Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani. Dogradnjom drugog kolosijeka i rekonstrukcijom postojećeg planira se izgradnja još 13 novih stajališta: Sv. Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Sušak, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet, Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac.


Javno vlasništvo


Iako se u Studiji navodi kako se projektom predviđa uklanjanje zgrada, koje se nalaze neposredno u području zahvata izgradnje drugog kolosijeka, još uvijek nije precizno određeno, koji će objekti biti uklonjeni, niti je naveden njihov broj, jer će ti podaci biti dio idejnog i glavnog projekta, čija priprema tek slijedi.


   – Analizom građevina predviđenih za uklanjanje, utvrđeno je da se polovica prikazanih zgrada odnosi na stambene jedinice, a druga polovica su garaže ili pomoćne dvorišne zgrade. Od ukupnog broja građevina, skoro četvrtina zgrada su javnog vlasništva, odnosno u vlasništvu HŽ Infrastrukture, te su u funkciji upravljanja i održavanja željezničke infrastrukture. Kriterijima za odabir utvrđeno je da se uklanjaju samo najbliže zgrade, odnosno one koje se nalaze unutar minimalnog pružnog pojasa u naseljenom području (oko 6 metara). S obzirom na osjetljivo gradsko područje i manjak prostora za manevriranje strojeva prilikom izgradnje, uzete su u obzir i građevine izvan minimalnog pružnog pojasa do oko osam metara udaljenosti kao potencijalne građevine za uklanjanje, navodi se u sažetku Studije.